Velike najave iz Beograda: Posle Moravskog koridora slede brza cesta ka Novom Pazaru i autoput ka Crnoj Gori
Nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će Moravski koridor biti završen do 28. juna naredne godine,
OpširnijeNakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će Moravski koridor biti završen do 28. juna naredne godine,
OpširnijeNa ovogodišnjoj SBONI učestvovala su kulturno-umetnička društva iz Sandžaka, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Prizrena, koja su publici predstavila bogatu bošnjačku tradiciju kroz igru, pesmu i nošnju.
OpširnijeVlada Srbije donela je Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora Beograd – Južni Jadran. Reč
OpširnijeSandžak ( u historiji poznat i po nazivom Novopazarski sandžak) je posebna geografsko-historijska oblast u pograničnom području Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova. Prostire se na površini od 8.409 km2 i obuhvata jugozapadni dio Republike Srbije i sjeveroistočni dio Republike Crne Gore. Dio Sandžaka koji pripada Republici Srbiji obuhvata površinu od 4.504 km2, dok dio koji se nalazi u okviru Crne Gore ima površinu od 3.905 km2.
OpširnijeKao malo koji narod u svijetu, sandžački Bošnjaci proživljavali su tokom prošlosti burne historijske događaje. Ne mali broj puta, u tim događajima dospjevali su na ivicu fizičkog opstanka i uništenja. Uvijek su, međutim, opstajali, očuvavši do današnjih dana svoj nacionalni identitet i kulturu.
OpširnijeRibarićko jezero je vještačko jezero nastalo pregrađivanjem rijeke Ibar u njegovom gornjem toku. Dužina jezera je 24 kilometra. Brana jezera izgrađena je od prirodnih materijala i sa visinom od 107 metara jedna je od najvećih takvih brana u Evropi. Jezero je u velikom dijelu protiče pored naselja Ribariće u tutinskoj opštini, zbog čega je i nazvano Ribarićko jezero.
OpširnijeSandžački Bošnjaci su autohton balkanski narod ilirsko-slavenskog etničkog porijekla. Naziv Bošnjak izveden je iz imena Bosna, slaveniziranog oblika ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznatom kao: Bathinus i Basan (u oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, Bathinus flumen). Izvorno ime Bošnjanin (latinski: Bosnensis) prvobitno je označavalo pripadnika srednjovjekovne bosanske dežave.
OpširnijePešterska visoravan raspolaže ogromnim ali neiskorišćenim turističkim potencijalom, a posebni prirodni i drugi uslovi izuzetno su pogodni za razvoj seoskig turizma. Izuzetna atrakcija područja je rijeka Boroštica, najveća ponornica u ovom kraju, duga oko 15 km, i sa 140 ponora na samo 5 km svog toka.
OpširnijeGolija je jedna od najlepših i šumama najbogatijih planina u Srbiji. Nalazi se u zapadnom delu Sandžaka, na jugozapadu Srbije, 32 km severno od Novog Pazara. Obrasla je očuvanom i izuzetno dobrom bukovom šumom na severnim, severoistočnim i istočnim stranama (po bogatstvu šumom posebno se ističe Crni Vrh i Biser Voda). Najveći vrhovi Golije su Jankov kamen (1.883 m) i Crni Vrh (1.795 m).
OpširnijeZbog bogatstva kvalitetne trave i druge stočne hrane, Pešterska visoravan je idealna za poljoprivredu, stočarstvo i proizvodnju zdrave ishrane. Nadaleko čuveni sjenički sir i peštersko jagnje poslastica su mnogih svjetskih kuhinja i prestižnih restorana širom bivše Jugoslavije.
Opširnije