Sandžak ( u historiji poznat i po nazivom Novopazarski sandžak) je posebna geografsko-historijska oblast u pograničnom području Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova. Prostire se na površini od 8.409 km2 i obuhvata jugozapadni dio Republike Srbije i sjeveroistočni dio Republike Crne Gore. Dio Sandžaka koji pripada Republici Srbiji obuhvata površinu od 4.504 km2, dok dio koji se nalazi u okviru Crne Gore ima površinu od 3.905 km2.
OpširnijeTakmičenje organizovali gradski Sportski savez, Ustanova za sport i Stonoteniski klub Top spin.
OpširnijeGradski Sportski savez, Ustanova za sport i Šahovski klub Ina Dizajn Novi Pazar organizovali jednodnevno takmičenje sa 24 učesnika iz grada domaćina, Tutina i Sjenice, odnosno Duge Poljane.
OpširnijeNekadašnji reprezentativac Srbije istakao potencijal mladih Novopazaraca Saladina Mecinovića i Harisa Alića.
OpširnijeKao malo koji narod u svijetu, sandžački Bošnjaci proživljavali su tokom prošlosti burne historijske događaje. Ne mali broj puta, u tim događajima dospjevali su na ivicu fizičkog opstanka i uništenja. Uvijek su, međutim, opstajali, očuvavši do današnjih dana svoj nacionalni identitet i kulturu.
OpširnijePripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Pazaru uhapsili su A. P. (1966) iz Tutina zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubistvo.
Sumnja se da je A. P. usmrtio šezdesetčetvorogodišnju ženu, čiji je nestanak prijavljen 6. marta, ove godine. Telo žene je pronađeno pored starog puta između dva sela u blizini Novog Pazara, prekriveno lišćem.
OpširnijeRibarićko jezero je vještačko jezero nastalo pregrađivanjem rijeke Ibar u njegovom gornjem toku. Dužina jezera je 24 kilometra. Brana jezera izgrađena je od prirodnih materijala i sa visinom od 107 metara jedna je od najvećih takvih brana u Evropi. Jezero je u velikom dijelu protiče pored naselja Ribariće u tutinskoj opštini, zbog čega je i nazvano Ribarićko jezero.
OpširnijeSandžački Bošnjaci su autohton balkanski narod ilirsko-slavenskog etničkog porijekla. Naziv Bošnjak izveden je iz imena Bosna, slaveniziranog oblika ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznatom kao: Bathinus i Basan (u oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, Bathinus flumen). Izvorno ime Bošnjanin (latinski: Bosnensis) prvobitno je označavalo pripadnika srednjovjekovne bosanske dežave.
OpširnijePešterska visoravan raspolaže ogromnim ali neiskorišćenim turističkim potencijalom, a posebni prirodni i drugi uslovi izuzetno su pogodni za razvoj seoskig turizma. Izuzetna atrakcija područja je rijeka Boroštica, najveća ponornica u ovom kraju, duga oko 15 km, i sa 140 ponora na samo 5 km svog toka.
Opširnije