Novi Pazar čuva tradiciju: retke bivolice i danas na ispaši
U selu Požega, u novopazarskom kraju, i danas se mogu sresti životinje koje su vekovima bile prisutne. Bivolica je
OpširnijeU selu Požega, u novopazarskom kraju, i danas se mogu sresti životinje koje su vekovima bile prisutne. Bivolica je
OpširnijeU Novom Pazaru, gradu u kojem se toplo srce i solidarnost podrazumevaju, leto je donelo priču o hrabrosti, ljubavi
OpširnijeU miru svoje vikendice kraj Novog Pazara, Mujo Lađar vodi neobičan, ali strastven život uz retku i egzotičnu vrstu
OpširnijeU porodičnom plasteniku kod Novog Pazara raste najređa bobica na Balkanu – crni godži, poznata po lekovitim svojstvima i
OpširnijeU novopazarskom selu Lukocrevo, gde žive Srbi i Bošnjaci, glavna tema nisu razlike. Meštani najčešće govore o putu. Ne
OpširnijeSandžak ( u historiji poznat i po nazivom Novopazarski sandžak) je posebna geografsko-historijska oblast u pograničnom području Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova. Prostire se na površini od 8.409 km2 i obuhvata jugozapadni dio Republike Srbije i sjeveroistočni dio Republike Crne Gore. Dio Sandžaka koji pripada Republici Srbiji obuhvata površinu od 4.504 km2, dok dio koji se nalazi u okviru Crne Gore ima površinu od 3.905 km2.
OpširnijeKao malo koji narod u svijetu, sandžački Bošnjaci proživljavali su tokom prošlosti burne historijske događaje. Ne mali broj puta, u tim događajima dospjevali su na ivicu fizičkog opstanka i uništenja. Uvijek su, međutim, opstajali, očuvavši do današnjih dana svoj nacionalni identitet i kulturu.
OpširnijeRibarićko jezero je vještačko jezero nastalo pregrađivanjem rijeke Ibar u njegovom gornjem toku. Dužina jezera je 24 kilometra. Brana jezera izgrađena je od prirodnih materijala i sa visinom od 107 metara jedna je od najvećih takvih brana u Evropi. Jezero je u velikom dijelu protiče pored naselja Ribariće u tutinskoj opštini, zbog čega je i nazvano Ribarićko jezero.
OpširnijeSandžački Bošnjaci su autohton balkanski narod ilirsko-slavenskog etničkog porijekla. Naziv Bošnjak izveden je iz imena Bosna, slaveniziranog oblika ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznatom kao: Bathinus i Basan (u oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, Bathinus flumen). Izvorno ime Bošnjanin (latinski: Bosnensis) prvobitno je označavalo pripadnika srednjovjekovne bosanske dežave.
OpširnijePešterska visoravan raspolaže ogromnim ali neiskorišćenim turističkim potencijalom, a posebni prirodni i drugi uslovi izuzetno su pogodni za razvoj seoskig turizma. Izuzetna atrakcija područja je rijeka Boroštica, najveća ponornica u ovom kraju, duga oko 15 km, i sa 140 ponora na samo 5 km svog toka.
Opširnije