Sandžak, Novi Pazar… Sajo: Kombinat koji je oblačio Jugoslaviju! Kako je Tekstilni kombinat “Raška” krojio sudbinu grda i njegovih ljudi
Sandžak, Novi Pazar: Da nema optimizma karakterističnog za rad novopazarskih tekstilaca – ovde bi, možda, bio kraj priče o poslovanju i radu Kombinata.
Raška tka tradiciju
Da li će Kombinat „Raška“ imati dovoljno vlakana za sopstvene proizvodne kapacitete? Niko u kolektivu, zasad, ne može da pruži precizan odgovor.
Srce industrije u dolini Ibra
Snabdevanje osnovnom sirovinom i repromaterijalom svelo se na svakodnevno dopremanje izvesnih količina. U takvim uslovima niko ne može da tvrdi da već sutra neće biti ozbiljnijih zastoja u proizvodnji.

Kako je tekstilni kombinat oblikovao identitet i ekonomiju čitavog kraja
Tekstilni kombinat “Raška” bio je srce našeg grada, mesto gde su generacije vrednih ljudi svakog dana utkivale svoje snove u svaki komad tkanine.
Priča o usponu, izazovima i mogućim preporodu Tekstilnog kombinata “Raška”.
Problem nije nerešiv. Kako doći do pravog rešenja?
Niti prošlosti niti budućnosti
U kolektivu su svi dosta očekivali od zajedničkog sastanka predstavnika „Raške“ i „Viskoze“ u Beogradu – tako se devedesetih razgovaralo između radnika u Tekstilnom kombinatu „Raška“ – priseća se Safet Krkišević.

Tekstilni kombinat “Raška” kao ogledalo industrijskog razvoja Sandžaka
Novi Pazar je noktima kopao zemlju dok nije stvorio gigant. U mislima je još jednom ispituje sebe, opširno, proveravajući, tragajući za kolektivom.
Od prve mašine do poslednje rolne platna
Nije našao svoju fabriku. Uspomena je hrabra, i zahteva munjevito oslikavanje jednog Pazara. Ako uspe, biće sačuvana od zaborava.
– Pa, vreme briga je prošlo – kaže naš prijatelj.

Safet Sajo Krkišević – Novi Pazar
Doba je za razgovor. Bila je to slojevita, ozbiljna, retka novopazarska fabrika. Safet i njegov život stoje iza čuvene mašine „Picanol“, obojica bez daha od veselosti, zaokupljeni srećom svojih radnika…
„Vidi nas“, reče nekadašnji poslovođa pazarskog giganta. Sve je njih prošla teskoba.
Kombinat koji je disao sa narodom
Radnici su zagrlili fabriku. Tužno je. Ali i prekrasno. – Dobro nam je ovde. Neda nam se ići odavde. Mi nismo imali sreće da dočekamo mlađe generacije – objasnio je.
Za mnoge porodice, fabrika je bila više od posla; bila je stub sigurnosti i ugleda. Sećanje na miris mašina, zvuke radionica i smeh kolega još i danas greju dušu.
Kad su mašine pevale u šeheru
Iako je vreme donelo promene i izazove, duh tog mesta i dalje živi u srcima svih koji su ga voleli i poštovali. Ništa ne može da se uporedi s tim stvaralaštvom.
-Osećali smo radost od mašina i onda nađete život u tim halama. Na ovim spratovima živelo se za Novi Pazar, Sandžak, Jugoslaviju…

Da li je moguće oživeti nekadašnji ponos jugosloveneske tekstilne industrije
Na tim kapijama nije samo nastajala odeća – rađala su se prijateljstva, radost i osećaj zajedništva. Glas mu je topao i oštar.
Nitima prošlosti ispletena sudbina pazarskih fabrika
Gleda unazad u gomilu ruševina…
Oni veruju da ih u budućnosti čekaju sve one glasne mašine, kad bi moglo vreme da se vrati, žele da svi budu zajedno…
Sećanja radnika i značaj fabrike za svakodnevni život
Tražimo to radničko srce, a cela bivša Juga nije u stanju da ga pronađe. Mnogi znaci skretali su pažnju na tu rezidenciju.
Sama zgrada je bila izgrađena od crvene cigle, s balkonima od klesanog kamena… „Drago mi je što ste uspeli da dođete“.

Od socijalističkog giganta do simbola otpornosti domaće tekstilne proizvodnje
Iznenađeno su gledali u zidine. Stigli su do druge smene. Evo nas!
Tkanje industrijske istorije
„Nema reči kojima bismo ti mogli zahvaliti“
„Naša je dužnost da se brinemo o fabrikama, preduzećima, gigantima”…

Bilo jednom u Sandžaku
Tokom svog postojanja, Kombinat je imao važnu ulogu u razvoju lokalne privrede.
Nažalost, kao mnogi drugi industrijski sistemi, suočio se sa teškoćama i promenama u poslednjim decenijama. Veći izvoz, podsetimo, prioritetan je zadatak uvek bio.
Reklo bi se – imperativ za dalji rad Kombinata.
Zlatno doba tekstilne industrije i život fabrike koja je hranila generacije.
Posle slabog izvoza teško je poverovati da će i godišnji plan od nekoliko miliona biti izvršen – sa čežnjom u glasu saopštavao sam kolegama – kazao je Safet Krkišević.
Tako je nekad bilo…
Binasa Malićević


