DruštvoVesti

Vrbe krase, ali i ugrožavaju

U skladu sa rešenjem Vodne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Javno preduzeće Srbijavode raspisalo je javnu nabavku za izbor izvođača radova za sečenje vrba na regulisanom koritu Raške u Novom Pazaru. I sama najava takve odluke izazvala je nezadovoljstvo i negodovanje dela građana, iako je doneta, kako navode iz Srbijavoda, u skladu sa Zakonom o vodama kojim je, u cilju odbrane od poplava i zaštite životne sredine, zabranjeno saditi drveće na odbrambenom nasipu.

Prve vrbe uklonjene su pre nekoliko dana u naselju Lug, što je izazvalo nezadovoljstvo i negodovanje lokalnog stanovništva. Mišljenja građana sa kojima smo razgovarali su podeljena. Dok su neki kategorično protiv, neki iskazuju puno razumevanje za odluku Srbijavoda, a ima i onih koji kažu da nisu dovoljno upućeni da bi se opredelili za ili protiv.

Stogodišnje poplave postaju učestalije

Ipak, ne pamte svi Novopazarci velike, stogodišnje poplave. Jedna od takvih dogodila se 1979. godine preteći da potopi ceo grad. O tome svedoče fotografije hroničara Asima Nikšića koji je u tom, vrlo teškom periodu obavljao ulogu glavnog procenitelja štete. On i danas sa zabnjom govori o periodu ‘neukrotive Raške’ .

”Ceo ovaj kraj, trg, ovaj deo kod Fakulteta za islamske studije, bio je pod vodom. Merio sam, nivo vode je bio 1,5 metara na zgradi Fakulteta za islamske studije. Nivo je bio i po deset metara u koritu Raške kod kvantaške pijace. Poplavljena je bila i industrijska zona i praktično ceo grad. Srećna okolnost sada je što se reke ukorićavaju i što ne bi trebalo da strahujemo od tih katastrofalnih poplava”, kaže novopazarski hroničar Asim Nikšić.

Neophodan odgovoran odnos prema vodama

Korito Raške izgrađeno je u dva nivoa – objašnjavaju građevinari: prvi da obezbedi izlivanje reke u redovnim uslovima, a drugi da zaštiti grad od velikih, stogodišnjih poplava, koje su, u skladu sa klimatskim promenama, u poslednje vreme sve učestalije. Verovatno nismo svesni šta sve može učiniti, bujična i teško ukrotiva Raška.

Nikšić upozorava na neophodnost odgovornijeg odnosa prema vodama, kako od strane društvene zajednice tako i od strane svakog pojedinca.

”Ja imam imanje uz Rašku. Ako ja ne posečem topolu ili vrbu uz rečni tok, ona će u dogledno vreme pasti. Čim ona padne, vodotok postaje površina koju je teško kontrolisati. Narod mora da se edukuju da čuva vode. u suprotnom, one mogu da budu rušilačke i loše”, upozorava Nikšić.

Iako je vodno tle prirodno stanište vrba, koren tog drveta prodire u dubinu i do tri metra – objašnjava za RTVNP univerzitetska profesorica botanike, docent doktor Bojana Veljković.

”Korenov sistem vrbe je jako razvijen. Može dostići dubinu do tri metra i imaju jako razvijene bočne koreove. To je bitno sa aspekta zaštite od erozije. Vrbe imaju bitnu karakteristiku da brzo rastu, i samim tim se njihov korenov sistem jako širi”, kaže doc.dr Bojana Veljković.

Nalog o uklanjanju vrba iz regulisanog rečnog korita donet je na osnovu rešenja Vodne inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Na osnovu toga Javno preduzeće Srbijavode raspisalo je javnu nabavku za sečenje vrba na regulisanom koritu Raške. U njihovom dopisu se navodi da drveće i ostalo rastinje, kao i ugostiteljski imobilijar stvaraju nepovoljnju strujnu sliku, čineći značajnu prepreku pri pojavi velikih voda.

 

Podeli