Sandžak, Tutin, Crkvine, Smoluća… Smolućka pećina jedan je od najznačajnih arheoloških i paleontoloških lokaliteta na području Sandžaka
Sandžak, Tutin: Crkvine su ratarsko – stočarsko naselje u Sandžaku, u tutinskoj opštini.
Sinovi Sandžaka
Prema popisu iz 2011. u selu je živelo 80 stanovnika.
Sandžak ima svoje junake
Pretpostavlja se da su u rimsko i tursko doba u naselju bile smeštene topionice i kovačnice.
Moj Sandžaku, ponosan mi budi
Naziv Crkvine nastao je po “crkvinama” koje su u samom naselju.
Džamija u selu Smoluća
Crkvine: Smolućka pećina jedan je od najznačajnijih arheoloških i paleontoloških lokaliteta na području Sandžaka.
Nalazi se nedaleko od naselja Kadiluk (Crkvine), na području Opštine Tutin.
Sandžak, šala nije
Smeštena je iznad istoimene Smolućke reke, pritoke Raške, 16 km jugozapadno od Novog Pazara.
Smolućka pećina
Sondažnim istražnim radovima, sprovedenim krajem XX stoljeća, u unutrašnjosti pećine evidentirano je deset geoloških slojeva, od kojih gornji slojevi sadrže materijal iz enelolita i starijeg gvozdenog doba, dok je peti evidentirani sloj vremenski datiran u period od prije 38. 000 godina.
Putokaz za Smolućku pećinu
U donjem pleinstocenskim slojevima pećine istraživanjem je otkriveno oko 200 kremenih artefakata, kao i 44 kamena i jedan koštani artefakt, te rečni oblutci na kojima su vidljivi tragovi upotrebe, što ukazuje na činjenicu da je pećina bila naseljena još u vreme srednjeg paleolita.
Bošnjaci su odvajkada na ovim prostorima
Nalazi nađeni u pećini potvrđuju ljudsko prisustvo u njoj tokom eneolita, 2000. godine pre nove ere – zaključuje profesor Redžep Škrijelj.
Prof. dr Redžep Škrijelj
Prvi put Tutin se pominje u Gluhavičkoj povelji, 28. maja 1396. godine, kojom Gluhavički kadija upozorava dubrovačkog kneza da njegovi trgovci prolaze ovim područjem i tu plaćaju cenu, što ukazuje da je u to vreme ovaj kraj administrativnom pogledu bio oblast.
Binasa Malićević