Reportaže

Sandžak, Tutin, Leskova… Mladi stočar Pešterske visoravni! Dok mnogi odlaze, Destanović ostaje – da neguje zemlju, da čuva stado

Sandžak, Tutin, Pešter, Leskova: Reportaža o životu mladog stočara Mirfata Destanovića, o njegovom putu od kako je kročio na pešterske pašnjake početkom rane mladosti (još kao dečak) pa sve do danas.

Navika je da bude slobodan i radno angažovan, on sledi priču, iz koje izvlači sve najbolje za svoju porodicu.

Korak po korak kroz tišinu Pešterske visoravni

Iz nekog razloga, dok se pripremao za razgovor i rukom nam pokazuje na svoje belo stado, prođe mu kroz glavu šta će drugi reći. Savršen poslovni čovek, osećamo kako želi da zapmti lice mladosti i najbolje među nama.

– Imam 22 godine. Nikada mi nije teško da radim. Nasledio sam porodičnu tradiciju. Dedo, babo, pa unuk.

Ima li šta lepše od toga kada se posao i volja sretnu u isto vreme  – kazuje vredni Mirfat Destanović iz Leskove.

Tamo gde nebo dodiruje zemlju

Sva svetlost maglovitog dana svetlucala je na pešterskim vrletima i spajala se na vrhovima horizonta… Ovde su navikli na onaj oštri vetar, koji duva s jesni … Postoji slika viđena kao simbol hrabrosti i istrajnosti. Tako marljivost vodi ka uspehu i blistavoj budućnosti.

Pri čemu nosi sa sobom lišće a donosi sneg. Domaćin je stajao na poljani i gledao kako ovce odlaze.

– Upravo tako. Nameravam tamo ovim novcem da sazidam još jednu štalu – pošto prodam jagnjad. Znate, dugo sam mislio pre nego što sam prihvatio ponudu svog oca.

Razmišljam o proširenju stočnog fonda. – Za ovo prvo ste svakako pravi majstor. – Nisam li u pravu, novinarko?

Oštre zime kao način života

Čovekova čast je vredna samo koliko obećana reč. Njegovo lice je za tren dobilo izgled neizmernog iskustva. Sandžaklija koji je dokazao da se ne moraš maknuti s mape da bi promenio svoj svet.

– Mnogo su oni više od legende; naš vodič je sa sigurnošću to rekao.

Ovčarstvo nije običan posao, već ljubav

Sandžački farmer se zagledao u svoje stado. Izvukao je ruke iz džepova i pogledao u umorne šake, otkrivajući tako poznato selo u kojem živi ovdašnje vredno stanovništvo.

Naterao je sebe da se seti svake reči koju je rekao o životu na Pešterskoj visoravni.

Pametni čuvar sandžačke tradicije

Zašto je njegov izbor bio ostati, a ne otići – i kako su mu se odužili. Pred vama je jedno perfektno, složeno štivo. – Razmisli, mladiću. Gospodin je brzo klimnuo glavom. – Kako to mislite, želite da čujete i moju stranu. – I sami ste rekli, Sandžaklije moraju da ostanu na svom kućnom pragu.

Za Pešterce reč je simbol, besa – čvrsto obećanje.

Kao što ćete sami videti, ovde ima još dosta toga da se uradi, gazdin čobanin je podigao ruku da nam dočara ne samo peštersku dolinu u kojoj su se ovce hranile kvalitetnim senom, već i celi kraj.

U bespućima, gde čovek i stado druguju zajedno

Osluškivala sam šapat tih koraka koji su se udaljavali, a onda se vratio u raskošnu alaturku, seo na minder gde je maločas sedeo adžo. – Uradio sam sve što sam trebao sa svojom porodicom tokom ovih godina otkako sam počeo da se bavim ovčarstvom, ali je bilo vema teško zakoračiti u sve slojeve stočarstva.

Dugo smo posmatrali lepo uređeno domaćinstvo. Naš gost je osetio da mu je pomalo žao jer smo primetili da mu roditelj nije kod kući. Gospodin će se postarati da sve to obavi.

Destanović ne traži puteve ka gradu

On će voditi računa o ovom posedu jer je i njegova budućnost usko povezana sa Sandžačkim Sibirom. Njegov prvi – zvanični izlazak, među medije je kao iz bajke.

Bošnjačka nepopustljiva odlučnost i nepokolebljivo samopouzdanje podsećali su nas na pešterske teške i oštre zime.

Dobar primer ovčarstva

Mnoge njegove rečenice, slučajne misli, iskreni zaključci, bili su motivi za obnavljanje stočnog fonda u Sandžaku. Domaćin za svakoga precizno i jasno oskikava život. Pomislio je na svoje korene, na oca, koji se ponosi naslednikom. – Sve dok smo zajedno, pošteno obavljamo svoje delove posla, a ljubav prema ovčarstvu nasledili smo od deda…

Mi smo složna familija, ni stariji ne pamte da se među nama neko zavadio – otkriva iskreni Destanović.

Bližili smo se kraju druženja, Pešterac je sve više i više pažnje posećivao svojim ovcama, a sve manje je ostajalo vremena za novinare.

Ustao je i otišao do štale.

Pešter – zemlja stočara i bespuća

Juče je bilo veoma hladno kad je ugledao tek rođene jagnje. Ali, to je radost za mladog poljoprivrednika.

Pešter ima ponešto za svakoga

Destanović je izabrao zemlju i kraljevstvo, a ne daleke gradove i tuđinu. – Da, ovde sam našao sreću, kazao je naš pastir. Bio je to jedva primetan pokret, samo blago pomeranje onih njegovih snažnih ruku, kao i skupljanje hladnoće u srcu, ali je u isti mah privukao pažnju svih novinara u Sandžaku i Srbiji.

“Ovde sam srećan”

I to ne zbog Pešterske visoravni, ili uglavnom ne zbog zavičaja, već zbog porodične tradicije – savršeno vaspitan, uljudan, čak i malo duhovit.

Ipak, neko kao što je on ne bi trebalo da ostavi svoj kućni prag.

Mirfat Destanović – selo Leskova

Neki čudni mir lebdi u vazduhu, čini nam se da je sve ovo nestvarno. Bio je to dugačak hod. Trebalo je da osećamo umor ali je, naprotiv, bio ispunjen buntom.

Moj Sandžaku, ponosan mi budi

Postoji ponos u njegovom kretanju, a poput glasa Osmanskog carstva. – Nikada za svoj život ne bih napustio ovo mesto. – Gajim ovce i uživam u ovoj prirodi. Na njegovom, inače umornom licu sada se negovalo oduševljenje i gostoprimstvo.

Korak mu je bio veso. – Radim posao koji volim i planiram svaki naredni dan – sa lakoćom. Od sela može da se živi, samo treba da se zasuču rukavi.

Ne volim ljude koji stalno kukaju o tome kako život nije fer, pa preuzmi nešto u svojoj svakodnevici – zaključio je.

Most između prošlosti i budućnosti

Leskova je naselje u Sandžaku u opštini Tutin. Prema popisu iz 2022. bilo je 503 stanovnika. U selu ima 65 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 5, 15.

Pešterska visoravan je kraška visoravan, nadmorske visine 1. 100 – 1. 250. metara. U najvećem delu, prostire se na području opština Sjenica i Tutin, a obuhvata i prostrano Ugljansko (Peštersko) polje, jedno od najvećih na poprostoru Sandžaka i šire, površine 63 kilometra kvadratnih.

Binasa Malićević

Podeli