KulturaVesti

Posetili smo Edirne, nekadašnju prestonicu Osmanskog carstva

Ako iz Srbije preko Bugarske putujete za Turkiye, morate posetiti Edirne. Grad na zapadu Turkiye koji je nekada bio prestonica Osmanskog carstva sve do pada Carigrada  1453. godine. Osvaja sultan Mehmed II Osvajač, a koji je rođen upravo u Edirneu.

Ekipa Radio televizije Novi Pazar na poziv Ministarstva za kulturu i Turizam posetila je i ovaj grad. On je važan u istoriji Republike Turkiye, odatle donosimo o ovom mestu na tromeđi današnjih država, Grčke, Bugarske i Turkiye.

Edirne je bio druga prestolnica Osmanskog carstva. Međutim, osnovan je mnogo pre, još u 2. veku od strane rimskog cara Hadriana. Grad je upravo po svom osnivaču dugo vremena nosio naziv Hadrianopolis. Murat I osvojio je Edirne 1365. godine. Učinio ga prestonicom Osmanskog cartva i to izuzetno kratak vremenski perod od 1365. do 1453. godine. Za vreme postojanja Osmanskog carstva grad se razvio u tipični orijentalni grad.

U vreme Osmanlija Edirne doživljava procvat pošto je bio glavni grad Osmanskog carstva od 1365. do 1453. godine, kada se prestonica seli u Istanbul. Edirne je bio multinacionalni grad u kome su, uz muslimane, živele značajne hrišćanske i jevrejske zajednice. Krajem 19. i početkom 20. veka Edirne je dva puta, 1829. i 1878. godine, bio pod ruskom, a u Prvom balkanskom ratu i bugarskom okupacijom. Bugarske snage su osvojile Edirne uz pomoć srpske vojske 1912. godine, ali su Turci već naredne godine, u Drugom balkanskom ratu, vratile kontrolu nad gradom.

-Zbog remek dela Osmanske arhitekture Edirne je sve popularnije među turistima-

U Edirneu su sultani i paše podizale zadužbine, a među njima izdvaja se džamija Selima II, poznata kao Selimija. Izgrađena je za sina čuvenog sultana Sulejmana Zakonodavca. Džamija Selimija je remek-delo koje ukazuje na tehničko umeće osmanskih arhitekata, a projektovao ju je Mimar Sinan kada je imao 80 godina, postigavši pravo majstorstvo u svojoj umetnosti. Izgradnja je trajala šest godina. Veličanstveni kompleks, koji se sastojao od džamije, medrese, bazara i javne kuhinje za siromašne, bio je jedan od najvećih pokrivenih prostora ikada izgrađenih. Selimija je 2011. godine upisana na UNESCO-vu listu svetske baštine kao najskladniji izraz osmanske arhitekture.

-Edrirne kao trgovački i ekonomski centar-

Uz Kairo, Damask, Alep i Bursu, današnji Edirne je u 16. stoljeću bio jedan od važnijih gradova unutar Carstva, i bio je poznat po svom bogatom ekonomskom i trgovačkom životu. Neki od bazara koji su ostali sačuvani iz tog perioda, izgrađeni su kao deo džamijskih kompleksa kako bi se osigurao stalan prihod za održavanje ovog verskog objekta. Među najvažnijim bazarima koji odražavaju tradicionalno tkivo grada su Arasta bazar sa 124 prodavnice i bedestan, koji se nalazi pored stare džamije. U osmanskom periodu ovaj bazar bio je poznat po dućanima s dragim kamenjem i draguljima. Čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija zapisao je u svoje beleške da je ovaj bazar tokom noći čuvalo 60 stražara.

Stara džamija najmanja je i najstarija carska džamija. Nekada je bila deo Selimije, ali je kasnije od nje odvojena visokom kamenom ogradom. Sagrađena je 1414. godine. Arhitekta je bio hadži Aladin iz Konje, a graditelj Omer Ibn Ibrahim. Džamija je natkrivena sa devet kupola i dve munare. Unutrašnjost se odlikuje bogatim kaligrafskim dekorom, cvetnim ukrasima te belim i narandžastim svodovima. Ova džamija poznata je i kao “Džamija sa napisima ”  zbog brojnih levhi ispisanih na zidovima.

Još jedno monumentalno remek-delo u Edirneu je Uc Serefeli ili džamija sa tri galerije tj. šerefeta na munari,  koju je sagradio sultan Murat II, u 15 stoljeću. Prema Ruhi Ćelebiji, jednom od historiografa Edirnea, arhitekta je bio Muslihiddin aga. Specifičnost ove džamije je u tome što je to prva džamija u kojoj je napravljeno dvorište sa natkrivenim prostorom,  prvo te vrste u osmanskoj arhitekturi.  Svaki od četiri minareta koji se uzdižu iz uglova dvorišta ima drugačije ukrasne dekoracije.

Edirne na najbolji način čuva duh Osmanskog vremena. Edirnske građevine pričaju priče svojih osnivača te njihov lik i delo čuvaju od zaborava.

Autor: Redakcija RTV NP

Izvor: BHRT

Podeli