U SAD-u preminuo Fethullah Gulen
Gulen je izgradio utjecajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali je posljednje godine proveo optužen za orkestriranje pokušaja državnog udara 2016.
Turski muslimanski imam Fethullah Gulen, za kojeg Ankara tvrdi da je organizirao neuspjeli državni udar 2016, preminuo je u Sjedinjenim Američkim Državama u 83. godini, objavili su u ponedjeljak turski mediji i internetska stranica povezana s njim.
Gulen je izgradio utjecajan islamski pokret Hizmet u Turskoj i izvan nje, a svoje posljednje godine proveo je optužen za pokušaj državnog udara protiv turskog čelnika Recepa Tayyipa Erdogana, ali je te optužbe odbacio.
Herkul, internetska stranica koja objavljuje Gulenova predavanja, objavila je na svom X računu da je Gulen umro u nedjelju navečer u bolnici gdje je bio na liječenju.
Poznat među svojim pristalicama kao cijenjeni učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum 1941. Sin imama, proučavao je Kur’an od vrlo mlade dobi.
Godine 1959. Gulen je imenovan imamom u džamiji u sjeverozapadnom gradu Edirneu, a postao je istaknut kao imam 1960-ih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i odlazio u čajane da tumači vjeru.
Ovi studentski domovi označili su početak mreže koja će se tokom sljedećih desetljeća proširiti kroz obrazovanje, poslovanje, medije i državne institucije, dajući njegovim pristalicama velik utjecaj.
Taj se utjecaj, prije svega kroz mrežu škola, također proširio izvan turskih granica, uključujući Aziju, Balkan, Afriku i Zapad.
Gulen i Erdogan – od saveznika do neprijatelja
Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove AK stranke, ali rastuće napetosti u njihovim odnosima eksplodirale su u decembru 2013. kada su istrage u vezi s korupcijom usmjerene na ministre i dužnosnike bliske Erdoganu izašle na vidjelo.
Općenito se vjerovalo da tužitelji i policija iz Gulenovog pokreta Hizmet stoje iza istraga, a za Gulenom je 2014. izdan nalog za hapšenje. Dvije godine kasnije njegov je pokret proglašen terorističkom grupom, nakon pokušaja državnog udara koji je rezultirao smrću više od 250 ljudi. Gulen je optužen da je organizirao taj državni udar.
Od tada je Gulenov pokret sistemski demontiran u Turskoj i njegov utjecaj je opao na međunarodnoj sceni.
Erdogan je opisao Gulenovu mrežu kao izdajnike i “poput raka”, obećavajući da će ih iskorijeniti gdje god se nalazili. Zatvorene su stotine škola, kompanija, medija i organizacija povezanih s njim, a imovina im je zaplijenjena.
Gulen je, također, postao izolirana figura unutar Turske, vrijeđale su ga Erdoganove pristalice, ali ga je izbjegavala i opozicija koja je njegovu mrežu vidjela kao zavjeru koja se desetljećima pripremala da potkopa sekularne temelje republike.
Gulen je “najoštrije” osudio pokušaj državnog udara. “Kao neko ko je pretrpio više vojnih udara tokom proteklih pet desetljeća, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s takvim pokušajem”, rekao je.
U akciji koja je uslijedila, za koju je vlada rekla da je usmjerena na Gulenove sljedbenike, najmanje 77.000 ljudi je uhapšeno, a 150.000 državnih službenika, uključujući učitelje, sudije i vojnike, suspendirano je s posla.
Kompanije i medijske kuće koje su navodno bile povezane s Gulenom država je zaplijenila ili zatvorila. Turska vlada je takve postupke pravdala zabrinutošću zbog prijetnje koju je državni udar predstavljao za cijelu zemlju.
Gulen je otputovao u SAD na liječenje, ali je tamo ostao jer se suočio s krivičnom istragom u Turskoj. Ankara je dugo tražila njegovo izručenje iz SAD-a.
Govoreći u svom zatvorenom kompleksu u planinama Pocono u Pennsylvaniji, Gulen je u intervjuu novinskoj agenciji Reuters 2017. rekao da ne planira pobjeći iz SAD-a kako bi izbjegao izručenje.
