RegionVesti

ANALIZA – Pokret „Evropa sad“ i manjinske stranke pobjednici izbora u Crnoj Gori, za vlast potrebna široka koalicija

U Crnoj Gori su u nedjelju održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je zabilježena najniža izlaznost od uvođenja višestranačkog sistema. Najviše poslaničkih mandata osvojili su Pokret „Evropa sad“ i koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista, ukupno 45. Ipak, ono što je izvjesno jeste da će biti potrebna široka koalicija za formiranje Vlade, piše Anadolija.

-Spajić neće DPS za partnera

Pokret „Evropa sad“, koji je u usponu u posljednjih godinu dana, nakon pobjede na lokalnim izborima u Podgorici . Pobjede kandidata tog pokreta za predsjednika države (Jakov Milatović), osvojio je najviše mandata i na parlamentarnim izborima. Ovom pokretu je pripalo 25 mandata od ukupno 81, koliko broji crnogorski parlament, pa je izvjesno da će upravo ovaj pokret, na čijem je čelu nekadašnji ministar finansija Milojko Spajić, biti u poziciji da pravi novu Vladu sa drugim partijama.

Da li će to biti Demokratska partija socijalista (DPS), koju nakon odlaska Mila Đukanovića predvodi Danijel Živković, veliko je pitanje. Koalicija oko DPS-a je osvojila 21 mandat, što je lošiji rezultat u odnosu na ranije izborne cikluse. Odmah nakon završetka glasanja, lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić je kazao da nije za saradnju sa DPS-om. Da treba očekivati da će partnere za novu Vladu tražiti među manjinskim partijama.

-Manjinske stranke osvojile 10 mandata, istorijski rezultat Bošnjačke stranke

Manjinske partije ostvarile su najbolji rezultat, a prednjači Bošnjačka stranka, koja je duplirala broj mandata. Ova partija je ostvarila najbolji rezultat od osnivanja i u novom sazivu će imati šest poslanika. Dvije albanske koalicije su osvojile tri mandata. U parlamentu će biti i Hrvatska građanska inicijativa, pa će tako manjinske partije imati ukupno 10 poslanika.

Ono što je izvjesno jeste da u svakoj post-izbornoj kombinaciji, na osnovu nedjeljnih rezultata, manjinske stranke će biti dio buduće Vlade.

Znatno slabiji rezultat u odnosu na prethodne izbore ostvarile su partije nekadašnjeg Demokratskog fronta. Nova srpska demokratija Andrije Mandića i DNP Milana Kneževića, osvojile su ukupno 14 mandata. Njihov nekadašnji partner u DF-u Nebojša Medojević, čiji je Pokret za promjene nastupio samostalno, nije prošao cenzus i izgubio je parlamentarni status.

Jedanaest mandata osvojila je koalicija nekadašnjeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića i aktuelnog premijera Dritana Abazovića. Bečićeve Demokrate će imati sedam, dok će URA u parlamentu imati četiri poslanika.

– Demokrate poželjan partner Spajića, ali ne i URA-

Ono što je zanimljivo jeste da li će doći do razdvajanja ova dva subjekta. Odnosno, da li će i u parlamentu nastupati koaliciono, ili će samostalno formirati svoje poslaničke klubove. Ovo pitanje je važno jer je u danima pred izbore došlo do zaoštravanja odnosa na relaciji Spajić (Pokret „Evropa sad“) i Abazović (URA), a upravo je Spajić po završetku izbora kazao da neće praviti Vladu sa Abazovićem.

Od ostalih subjekata, cenzus je još prešla Socijalistička narodna partija, koja je osvojila dva mandata.

– SDP izgubio parlamentarni status-

Ispod cenzusa je ostalo šest izbornih lista. Svakako, najpoznatija među njima koja neće imati predstavnike u parlamentu je Socijaldemokratska partija (SDP), koja je osvojila 2,9 odsto podrške građana. Ispod cenzusa su ostale i dvije građanske liste (Možemo i Preokret), te koalicije okupljene oko bivšeg šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, kao i pokret koji je formirao bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, poznat kao ministar u 42. Vladi koji je negirao genocid u Srebrenici, nakon čega je smijenjen u Skupštini.

Izborna matematika pokazuje da do većine u Skupštini mogu Pokret „Evropa sad“, sve manjinske partije, Demokrate i SNP. To u ukupnom zbiru iznosi 43, a većina u parlamentu je 41. Ipak, pitanje je da li će se graditi tako tanka izborna većina, imajući u vidu da unutar Pokreta „Evropa sad“ postoje brojne nesuglasice.

S druge stranke, koalicija Pokreta „Evropa sad“ i DPS-a, zajedno sa manjinskim strankama bi obezbijedila sigurnu većinu, dvotrećinsku, koja bi bila neophodna za izbore u pravosuđu. Međutim, imajući u vidu trenutne političke okolnosti, nije izvjesno formiranje jednog takvog pakta.

Iz Pokreta „Evropa sad“ je saopšteno da će već narednih dana izaći sa prijedlogom za formiranje Vlade. Ono što se trenutno čini izvjesnim jeste da će manjinske stranke biti dio buduće Vlade.

-Najniža izlaznost na izborima od uvođenja višestranačja

Izbori 11. juna ostaće zabilježeni i kao izbori koji su izazvali najmanje interesovanja kod građana, imajući u vidu da je biračko pravo iskoristilo 56,4 odsto. To je najmanji procenat od uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori.

Razloga za ovako nisku izlaznost je nekoliko – prije svega, u posljednjih pola godine bilo je tri ciklusa glasanja (lokalni izbori i dva kruga predsjedničkih).

Preuzeto: Anadolija

Podeli