Dan bijelih traka: Sjećanje na početak etničkog čišćenja u Prijedoru
Danas se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su srpske vlasti izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.
Ubijeno je 3.176 Prijedorčana, među kojima 102 djece. Tijela ubijenih nađena su na više od 60 lokacija, a 561 osoba se i dalje smatra nestalom.
U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 ljudi, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.
Na današnji dan osnovan je logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.
Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ali i drugim mjestima.
Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.
Za zločine počinjene u prijedorskoj opštini dosad je izrečeno više od 50 presuda na Haškom tribunalu, Sudu BiH i drugim sudovima.
Najstrašniji progon od Drugog svjetskog rata
Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom Dana Bijelih traka istakao je da je 31. maj – dan sjećanja na jedan od najstrašnijih progona civilnog stanovništva u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Ova diskriminatorska praksa bila je uvod u masovne ratne zločine, uključujući ubistva, silovanja, zatvaranja u logore i prisilna protjerivanja, naglasio je.
„U Prijedoru je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno više od 3.000 civila, među kojima i 102 djece. Nažalost, ni nakon tri decenije, ova djeca nemaju dostojanstveno spomen-obilježje u svom rodnom gradu“, poručeno je iz kabineta člana Predsjedništva BiH.
Poziv na pravdu, istinu i odgovornost
Bećirović je rekao i da je obilježavanje Dana bijelih traka čin sjećanja i poziv na pravdu, istinu i odgovornost.
„To je podsjetnik da zločini počinjeni u Prijedoru, uključujući logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, nisu zaboravljeni i da njihovi počinioci moraju biti privedeni pravdi. Dan bijelih traka simbolizira borbu protiv zaborava i negiranja zločina. To je dan kada se prisjećamo nevinih žrtava i izražavamo solidarnost s njihovim porodicama. Pozivam sve nadležne institucije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u međunarodnoj zajednici, da podrže inicijative za izgradnju spomen-obilježja ubijenoj djeci Prijedora i da se odlučno suprotstave svakom obliku negiranja i relativizacije zločina“, kazao je Bećirović, prenijela je Fena.
Kultura sjećanja je temelj izgradnje pravednog i mirnog društva. Obaveza svih nas je da čuvamo istinu, odajemo počast žrtvama i učimo buduće generacije o važnosti poštovanja ljudskih prava i dostojanstva, rekao je.
Dan Bijelih traka, osim u Bosni i Hercegovini, tradicionalno se obilježava i u mnogim gradovima regije Zapadnog Balkana, ali i diljem svijeta gdje žive Bosanci i Hercegovci.
