Zalihić: Jedan od najugroženijih novinara u BiH je Filip Mursel Begović

Jedan od onih koji neistomišljenike targetira na društvenim mrežama je predsjednik „Naroda i pravde“ i odnedavno ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Njegovo obilježavanje Filipa Mursela Begovića kao mete za praćenje ili za odstrel (engl.: target – meta), urađeno je u saradnji a vjerovatno i koordinaciji sa spletkarošima koji još uvijek njeguju avazovštinu, a koja se poput pandemije širi na sve ono što je bošnjačko.

Bezbjednost novinara i incidentni događaji prema novinarima i medijima se uglavnom vezuju za postupke i teške izjave predstavnika vlasti prema kritički nastrojenim novinarima.

Jedan od najugroženijih novinara u BiH je svakako Filip Mursel Begović, godinama gotovo svakodnevno izložen pritiscima, prijetnjama i uvredama. Organizovano ga napadaju tabloidni mediji u vlasništvu ili pod uticajem političara, koji su saradnici stranih ambasada i onih koji rastaču sve bitne segmente ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine.

Njegovo obilježavanje Filipa Mursela Begovića kao mete za praćenje ili za odstrel (engl.: target – meta), urađeno je u saradnji, a vjerovatno i koordinaciji sa spletkarošima koji još uvijek njeguju avazovštinu, a koja se poput pandemije širi na sve ono što je bošnjačko.

Termin ”avazovština”

Inače, termin avazovština je u javni prostor uveo Ivan Lovrenović, definirajući 2003. godine avazovštinu kao fenomen i „kao simbol u kojemu se utjelovljuju sve najlošije osobine beskrupuloznoga političarenja, kameleonskoga služenja svim režimima, sistematskoga ogrešivanja o temeljne postulate žurnalističke profesije (vjerodostojnost, provjerljivost, istinitost…), a katkad bogme i najsurovijih metoda javnoga linča.

Da se i ne govori o onim višim razinama uređivanja i uređivačke filozofije, koje podrazumijevaju profesionalno osmišljeno promicanje općih društvenih i kulturnih vrijednosti. Za „Avaz“ i avazovštinu – terra incognita…”

Nakon aktivnog učešća u javnom linču publiciste i novinara Filipa Mursela Begovića čini se da će avazovštinu zamijeniti konakovićevština.

O AUTORU

ALMIR ZALIHIĆ, pjesnik, prozaista, književni kritičar, esejista i antologičar (Mostar, 21.01.1960.) Poeziju, prozu i esejistiku objavljuje od 1980. godine u eminentnim časopisima za književnost i kulturu na prostoru bivše Jugoslavije. Njegovi književni radovi prevođeni su na engleski, njemački, ruski, italijanski, francuski, švedski, arapski, slovenački, albanski i turski jezik. Zastupljen je u brojnim bosanskohercegovačkim i balkanskim antologijama  i književnim hrestomatijama. Dobitnik je desetak nagrada za književni i urednički rad. Bio je jedan od osnivača i odgovorni urednik časopisa za književnost “Mak”, glavni i odgovorni urednik magazina “Bosna-Sandžak Sandžak-Bosna”,  glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost i kulturu “Život”, glavni i odgovorni urednik IK “Zalihica”, urednik Agencije za izdavanje i prodaju knjiga “Knjigoljubac”, aktualni je urednik “Književnog Stava”. Član je Društva pisaca u BiH i Društva novinara BiH. Autor je tridesetak knjiga poezije, proze, knjiga za djecu, knjiga kritika i eseja, antologija i udžbenika.

Izvor: stav.ba