Međunarodni sud pravde nadležan za genocid nad Rohinjama

UN kaže da je vojna kampanja Mijanmara 2017. godine, kojom je protjerano 730.000 Rohinja u susjedni Bangladeš, uključivala ‘genocidna djela’.

Međunarodni sud pravde (ICJ) odbacio je prigovore Mijanmara na tužbu za genocid zbog postupanja prema muslimanskoj manjini Rohinje, čime je otvoren put da se taj slučaj u cijelosti sasluša.

Mijanmar, kojim sada vlada vojna hunta od 2021, tvrdio je da Gambija nema pravo podnijeti tužbu na najvišem sudu UN-a, službeno poznatom kao Međunarodni sud pravde (ICJ).

No predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je da je vijeće od 13 sudaca zaključilo da svi članovi Konvencije o genocidu iz 1948. mogu i dužni su djelovati kako bi spriječili genocid, a sud ima nadležnost u ovom slučaju.

“Gambija je, kao država potpisnica Konvencije o genocidu, u pravu”, rekla je Donoghue, čitajući sažetak presude.

Sud će sada sagledati meritum slučaja, proces koji će trajati godinama, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.

Spriječiti nova krvoprolića

Gambija, koja je pokrenula tužbu nakon što je njen tadašnji državni odvjetnik posjetio izbjeglički kamp u Bangladešu, tvrdi da sve zemlje imaju dužnost poštovati ​​Konvenciju o genocidu iz 1948. godine. Organizacija islamske saradnje od 57 članica podržava je u tužbi koje je svrha pozvati Mijanmar na odgovornost i spriječiti nova krvoprolića.

Odvojena misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila je da je vojna kampanja Mijanmara 2017. godine, kojom je protjerano 730.000 Rohinja u susjedni Bangladeš, uključivala “genocidna djela”.

Iako su odluke suda obvezujuće i zemlje ih uglavnom poštuju, sud nema načina da ih provede.

Uskraćeni državljanstvo i sloboda kretanja

U privremenoj odluci iz 2020. godine, sud je naložio Mijanmaru da zaštiti Rohinje od genocida, što je pravna pobjeda kojom su utvrđena njihova prava kao zaštićene manjine prema međunarodnom pravu.

Skupine Rohinja i aktivisti za ljudska prava smatraju da nije bilo znatnijeg pokušaja da se prekine njihov sistemski progon i ono što Amnesty International naziva sistemom aparthejda.

Rohinjama se još uvijek uskraćuje državljanstvo i sloboda kretanja u Mijanmaru. Deseci hiljada već su desetljeće zatvoreni u kampovima za raseljene osobe.

Vojna hunta u Mijanmaru zatvorila je demokratsku čelnicu Aung San Suu Kyi koja je lično branila Mijanmar na saslušanjima u Haagu 2019. godine.

 

Izvor: aljazeera

Podeli