U BiH raspisani opšti izbori za 2. oktobar

Shodno odluci, redovni opći izbori u BiH će se održati u nedjelju 2. oktobra 2022. godine, a CIK je na današnjoj sjednici usvojio i niz popratnih odluka koje se odnose na provedbu izbornog procesa, uključujući i odluku o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno s 3. majem te prijedloge pravilnika o prijavi političkih subjekata za učešće na izborima.

Shodno odredbama Izbornog zakona, nadležne bh. vlasti trebaju osigurati sredstva za izbore u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora.

Predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović pojasnio je da su izbori raspisani za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i skupštine kantona u Federaciji BiH.

On je podsjetio na ustavnu definiciju države BiH koja glasi da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

“Ako imamo ovakvu ustavnu definiciju države na jednoj strani, a s druge strane promišljanje i planove nekih političkih snaga da blokiraju održavanje izbora, onda se sasvim opravdano postavlja potanje da li je takvim političkim snagama ustvari krajnji cilj da BiH prestane funkcionirati kao demokratska država“, rekao je Arnautović.

On je također podsjetio i da je pravo izbora jasno regulirano i Međunarodnim paktom i građanskim i političkim pravima iz 1966. godine i Općim protokolom (1966. i 1989.) koji je sastavni dio Ustava BiH.

“Međutim, suprotno ovim normama u našoj zemlji se još uvijek biračko pravo za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH te predsjednika i potpredsjednike RS i predsjednika i potpredsjednike FBiH temelji na etnicitetu i entitetu. To je segregacijski ekskluzivitet po kojem vaš etnicitet i mjesto življenja determiniraju vaše biračko pravo. To je neprihvatljivo, diskriminatorno razdvajanje birača na osnovu onih kriterija. Ovakav diskriminatorni politički sistem ni u čemu nije kompatibilan sa evropskom pravnom stečevinom i vrijednostima slobode i jednakosti koje promovira evropsko pravno naslijeđe“, rekao je Arnautović.

Predsjednik CIK-a BiH Arnautović je u svom ekspozeu naglasio da je ta institucija oformljena na bazi člana 5. Aneksa III Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i da ima odgovornost za provođenje izbora.

“Ovo govorim zbog činjenice da su neki dužnosnici u javnost plasirali dezinformaciju i plan kako bi neka druga komisija mogla organizirati izbore u BiH. Nadalje, u skladu s Izbornim zakonom BiH, Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini BiH i čije ovlasti iz nje proizilaze“, rekao je Arnautović i dodao da su te činjenice potvrđene i nekim presudama Ustavnog suda BiH i da bi svako djelovanje u smislu organiziranja općih izbora mimo CIK-a bilo protupravni čin.

Arnautović je dalje kazao da je planirano da predstojeći opći izbori u BiH koštaju 11.728.000 konvertibilnih maraka, ali da to neće biti dovoljno s obzirom na to da je plan napravljen sredinom prošle godine i s obzirom na aktuelnu inflaciju i povećanja cijena na tržištu.

“Ovom prilikom sve nas podsjećam na odredbe Krivičnog zakona BiH i to na odredbe člana 151, Povreda slobode opredjeljenja birača, koji, između ostalog, predviđa novčane i zatvorske kazne za svakog ko na protivpravni način utiče na birača da na izborima za institucije BiH da uopće ne glasa. Prema odredbama člana 21. Krivičnog zakona BiH krivično djelo se može počiniti činjenjem ili nečinjenjem“, kazao je Arnautović.

Danas je CIK BiH usvojio i Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za opće izbore 2022. godine, a koje će od danas biti dostupno na službenoj internet stranici te institucije. Od sutra do 19. maja se preuzimaju obrasci za prikupljanje potpisa podrške za političke subjekte, a prijave za ovjeru učešća na izborima za političke stranke i nezavisne kandidata se podnose od 6. do 20. maja.

“Što se tiče birača, ukoliko nemaju neki poseban status, svaki punoljetni državljanin BiH sa prijavljenim prebivalištem u BiH automatski je upisan u Centralni birački spisak. Nažalost, za neke kategorije birača važi aktivna registracija. To su državljani BiH izvan BiH i raseljene osobe unutar BiH. Od danas će na novodizajniranoj web stranici CIK-a www.izbori.ba biti aktivan portal e-izbori“, rekao je Arnautović.

CIK će najkasnije do 25. augusta objaviti broj birača po višečlanim izbornim jedinicama i kategorijama, a nakon 18. augusta i zaključivanja Centralnog biračkog spiska će donijeti i odluku o tome gdje će biti organizirano glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu.

“Izbornu administraciju koja servisira izbore čine 143 općinske, odnosno gradske izborne komisije koje su gotovo 100 posto popunjene. Od 571 člana izborne komisije osnovne izborne jedinice, trenutno su izborne komisije popunjene sa 560 članova“, rekao je Arnautović.

Izmjenama i dopunama podzakonskih akata pripremljeni su neki noviteti u izbornom procesu kao što je drugačija organizacija biračkog mjesta na način da glasačke kabine budu okrenute prema članovima biračkih odbora i posmatrača izbornog procesa kako bi se spriječilo fotografiranje glasačkih listića, takozvani “bugarski voz“ i zloupotrebe instituta pomoći drugog lica prilikom glasanja.

“U cilju ispunjenja preporuka OSCE/ODIHR-a, koje je moguće implementirai kroz podzakonske akte, ukida se praksa čitanja imena birača naglas, uvodi se ovjera glasačkih listića posebnim štembiljem, posebna procedura kod korištenja pomoći druge osobe, za pečaćenje biračkog spiska u posebnim kovertama nakon zatvaranja biračkih mjesta, kao i neke druge teničke novine“, pojasnio je Arnautović.

Izborni period u BiH počinje današnjom odlukom CIK-a i završava na dan potvrđivanja izbornih rezultata, a Arnautović je tim povodom uputio apel svim učesnicima izbornog procesa.

“Uzdržite se od nedozvoljene preuranjene kampanje, uzdržite se od zloupotrebe javnih sredstava i resursa, uzdržite se od zloupotrebe djeteta u političke svrhe, uzdržite se od plasiranja stereotipa i uvredljivog sadržaja u odnosu na žene i muškarce. Posebno apeliram na sve učesnike izbora da se uzdrže od korištenja jezika koji bi nekoga mogao navesti na nasilje ili širenje mržnje ili objavljivanja i korištenja slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, Internet komunikacija ili drugih materijala koji mogu tako djelovati. Korištenje jezika mržnje biće najstrožije kažnjeno“, poručio je Arnautović.

On je podsjetio i na slogan da izbori nisu samo pravo, već i snaga građana te je dodao da niko nema pravo da biračima otme pravo koje im zakon i Ustav garantiraju.

Vlado Rogić član Centralne izborne komisije BiH koji je danas glasao protiv odluke o raspisivanju općih izbora 2022. godine u obraćanju novinarima je kazao da se BiH nalazi u stanju permanentne izborne krize. On je svoje glasanje pravdao tvrdnjom o nepostojanju Izbornog zakona BiH koji određuje kako će se koja tijela u BiH sastaviti i kako će se delegirati izaslanici.

“Ako hoćemo biti na razini evropskih civiliziranih država, ne možemo se upustiti u kreiranje izbora na način da nemamo unaprijed određena pravila. Načelo pravne sigurnosti i vladavine prava kažu da unaprijed moramo imati određene norme Izbornog zakona“, kazao je Rogić.

On je istakao da nije protiv demokratskog biračkog prava, ali da se zalaže za de ono pravno osigura.

Predsjednik CIK-a Arnautović je reagirao na ove Rogićeve tvrdnje i rekao da postoji pravni i formalni okvir za održavanje demokratskih izbora, baš kako su provedeni i izbori 2018. godine.

Anadolu Agency