EkonomijaVesti

Na pumpama se toči 40 odsto više goriva

Na domaćem naftnom tržištu, a zbog velikog rasta cene sirove nafte na berzama, već oko mesec i po dana cene goriva, odnosno bezolovnog benzina i evro-dizela su pod kontrolom.
Cena nafte je prelazila i 120 dolara po barelu, ali je, srećom, poslednjih dana cena nafte u svetu nešto niža i barel košta oko 109 dolara. Zbog nesigurnosti da li će goriva biti, kao i koliko će koštati, na benzinskim pumpama toči se više goriva nego ranije, a nove cene trebalo bi očekivati već u petak.
Po rečima generalnog sekretara Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislava Mićovića, promene cena veoma se brzo dešavaju i teško je reći da li možemo da budemo optimisti kada je reč o novim cenama, koje će biti poznate u petak, od kada će se i primenjivati. On je ukazao i da cene derivata u Srbiji ne određuje tržište u potpunosti, odnosno da se one utvrđuju na osnovu maksimalno dozvoljenih maloprodajnih cena i uračunavanje državnih dažbina.
– Cene se određuju na osnovu formule, odnosno uredbe kojom se utvrđuju maksimalne cene – kaže Mićović. – U skladu s tom formulom cene se utvrđuju na osnovu kotacije referentnih derivata – benzina i dizela s međunarodnog tržišta, odnosno cenama ovih derivata na Mediteranu, i to je i razlog što je prošlog petka evro-dizel na domaćim benzinskim pumpama prilično poskupeo.
Izuzeti NIS iz sankcija
Кada je reč o sankcijama Evropske unije, koje će se primenjivati od 15. maja i odnose se na 12 kompanija, među kojima je i Кompanija “Gaspromnjeft”, koja je većinski vlasnik Nafte industrije Srbije, Tomislav Mićović ukazuje da je položaj NIS-a u ovom slučaju jedinstven i da bi bilo ispravno da se sankcije prema NIS-u ne primenjuju i da se ovoj kompaniji omogući doprema sirove nafte.
– Srbija je jedina zemlja u kojoj posluje kompanija koja se nalazi među tih 12 na koje se sankcije odnose – rekao je Mićović. – Mislim da će Evropa, ako već nije, uvideti anomaliju tih sankcija, odnosno da to nisu sankcije prema ruskoj kompaniji nego prema srpskom tržištu jer bi one sasvim malo pogodile “Gaspromnjeft”, a mi bismo uvozom veoma teško mogli da nadoknadimo količine koje NIS preradom nafte šalje na tržište.
Mićović je istakao i da se ne može govoriti o tome koliko dugo će država moći da pokriva razliku između tržišne cene i cene koju je sama odredila, te da se odlukom o smanjenju ak ciza odrekla dela svojih prihoda, ali da, s druge strane, i dalje pritiska naftni sektor da radi na granici izdržljivosti ili ispod te granice.
– Sadašnja situacija s određivanjem maksimalne cene goriva traje već drugi mesec i primičemo se granici kada bi se moglo desiti da tržište bude nešto lošije snabdeveno. Važno je da se što pre izađe iz sadašnje situacije u kojoj se određuju cene derivata kako bi se došlo do što realnijih cena, odnosno da se prepusti tržištu da se deo cene koji se tiče tržišta na njemu i formira, a da država određuje deo cene koji se tiče dažbina – rekao je Mićović.
Po njegovim rečima, već smo u periodu kada više nije bitno da li su cene goriva na tržištu niske, nego da li će goriva uopšte biti. On je istakao i da jasno da su i sadašnje cene za potrošače visoke, ali da podaci pokazuju da u zemljama gde cene derivata nisu pod kontrolom, litar košta od 2,20 evra pa i do tri evra.
– Na benzinskim pumpama je od početka marta potražnja i prodaja veća i do 40 odsto. To ne odgovara realnim potrebama tržišta i sigurno znači da se prave zalihe – istakao je Mićović.

D. Mlađenović
benzinska pumpa, Dnevnik/Filip Bakić
Foto: Dnevnik.rs
Izvor: Dnevnik.rs

Podeli