Reportaže

Dva najsvetija hrama islama, nisu zatvoreni

Na društvenim mrežama pojavile su se neuobičajene slike Kabe, odnosno Mesdžidul-harama u Meki, Velike džamije u središtu islama gotovo potpuno ispražnjene od vjernika.

Odmah, uz zvanične objave, počele su se širiti i lažne informacije (fake news), a s obzirom na važnost tog svetišta, prema kojem se u molitvama okreću milioni muslimana svijeta, pojavili su se i alarmantni, pa i armagedonski komentari kako je Kaba zatvorena.

Velika džamija u Meki i Poslanikova džamija u Medini, dva najsvetija hrama islama, nisu zatvoreni nego je riječ o mjerama koje su uvele vlasti Kraljevine Saudijske Arabije s ciljem sprečavanja širenja korona virusa, koji je posljednjih mjeseci zahvatio brojne države.

Nešto ranije objavljene su informacije da su otkazane umre, mala hodočašća koja vjernici tokom godine obavljaju na svetim mjestima u Meki i Medini. Tako je otkazana i umra u organizaciji Rijasetovog Ureda za hadž, za koju su polasci bili planirani 12. i 13. marta.

Vlasti Kraljevine Saudijske Arabije 5. marta objavile su da se uvodi suspenzija svih umranskih hodočašća kao mjera sprečavanja širenja korona virusa u Kraljevini, u kojoj su već registrirana tri potvrđena slučaja te zaraze.

Sterilizacija harema

Međutim, haremi u Meki i Medini nisu potpuno zatvoreni nego se zatvaraju sat nakon noćne molitve (jacija-namaza), a otvaraju sat prije jutarnje molitve (sabah-namaza) svakog dana. Ta dva svetišta ispražnjena su radi sterilizacije nakon uvedenih mjera, tako da alarmantne i na trenutak jezive informacije koje su se pojavile na društvenim mrežama nisu tačne.

Jedan zvaničnik kazao je za lokalne medije da je “operacija privremena preventivna mjera koja jest bez presedana”, ali je i napomenuo da “gornji spratovi ostaju otvoreni za molitve”, dakle, ispražnjeni su radi sterilizacije prostori ritualnog obilaska Kabe (metaf) u Mekki, te su i slike i videosnimci tih “pustih scena” Kabe i praznih dijelova Poslanikove džamije u Medini privukli pažnju i izazvali strepnje kod mnogih.

Obredni prostori, kako najavljuju vlasti, ostat će zatvoreni do podizanja zabrane, a sve te mjere inače su u skladu i s islamskim propisima, koji još od davnina imaju striktne regulacije kad je riječ o vanrednim situacijama koje ugrožavaju ljudske živote. Molitve i redovni pozivi na molitve (ezani), kako se moglo vidjeti na saudijskim medijima, i dalje se redovno obavljaju unutar Velike džamije.

Ovo nije prvi put da je mekanski harem zatvoren. Događale su se u historiji različite vanredne situacije, ratovi, poplave, pa i epidemije zaraznih bolesti kad nije bilo moguće obavljati vjerske obrede u najsvetijim mjestima islama.

Mekanski harem, npr., bio je potpuno zatvoren više sedmica tokom čuvene opsade koju su nasilno izveli pripadnici radikalne grupe pod vodstvom ekstremiste Juhaymana al-Otaibija u novembru 1979, kad je Velika džamija bila potpuno okupirana i blokirana, a nekoliko hiljada vjernika bilo uzeto za taoce. Također, zabilježeni su i raniji slučajevi tokom 19. i 20. stoljeća kada su zbog izbijanja zaraznih bolesti bili zabranjeni ulasci i izlasci iz Meke i Medine. Naprimjer, u vrijeme Prvog svjetskog rata (1914–1918) hodočašće u Meku, uslijed ratnog stanja, bilo je potpuno obustavljeno.

Zabrane kretanja

Štaviše, u islamskoj tradiciji bilježe se predaje po kojima je i sam poslanik Muhammed zabranjivao ulaske i izlaske iz mjesta koja su pogođena zaraznim bolestima, pa se tako u jednoj u islamskoj predaji bilježe njegove riječi: “Kada čujete da se u nekoj zemlji pojavila kuga, nemojte ulaziti u nju, a ako se ona pojavi u zemlji u kojoj ste, nemojte izlaziti iz nje” (prenose Buhari i Muslim).

Dakle, nema mjesta nikakvoj panici ni potrebe za zlokobnim armagedonskim nagađanjima. Naravno da su slike napuštenih gradova i mjesta koja su inače puna ljudi i života upozorenje za razmišljanje u kakvom krhkom svijetu danas živimo, ali pribranost je važnija i sigurno učinkovitija, posebno danas kada se vijesti munjevito šire.

Saudijske vlasti postupile su potpuno ispravno prema uputama zdravstvenih stručnjaka, a i u skladu s tradicionalnim preporukama. Možda je još bitnija sveta vjerska naredba koju temeljna islamska vjerska knjiga Kur’an nalaže, a ona zabranjuje širenje lažnih vijesti i striktno naređuje njihovu provjeru kako bi se ljudi sačuvali od štete i nereda: “O, vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onog što ste učinili pokajete” (El-Hudžurat, 6. ajet).

 

Izvor: Al Jazeera/ GG

Podeli