Reportaže

Islamski blagdani i mubarek dani u 2019.

Mubarek dani i noći predstavljaju odabrane vremenske periode koji, prema islamskom učenju, imaju značajniju vrijednost od drugih vremena. Za neke dane i noći i njihove izuzetne vrijednosti postoji izravna potvrda u Kur’anu i vjerodostojnim Poslanikovim a.s. hadisima. Ti dani i noći su usko vezani za značajne događaje u povijesti islama i odraz su velike Božije milosti ljudima. Vrata Božije milosti su uvijek otvorena, a posebno u tim danima i noćima.

Prema  Takvimu za 2019. godinu, mubarek dani i noći očekuju se:

05. 05. 2019. – Uoči Ramazana, prva teravija

06. 05. 2019. – Prvi dan ramazanskog posta

POČETAK RAMAZANSKOG POSTA

Prvi dan mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hidžretskoj godini, izdvojen je kao početak posta, koji traje tokom cijelog ovog mjeseca, od zore do zalaska sunca. Svi dani ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur’anski ajeti i Poslanikovi hadisi koji govore o značaju i vrijednosti ramazana, ibadeta u njegovim noćima i posta u njegovim danima. U Kur’anu su prezentirani osnovni propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni. Uz post se neodvojivo vezuje i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza. Ovaj namaz se klanja u džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., kaže: “Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio.” (Mutefekun alejhi)

22. 05. 2019. – Lejletul-Bedr

DAN POBJEDE NA BEDRU – DAN DIJASPORE

Ovoga dana se 2. godine po Hidžri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi oružani sukob između muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici, protiv hiljade mušričkih, trista četrnaest muslimanskih boraca je izvojevalo pobjedu, uz Božiju pomoć. Odlike dana pobjede na Bedru i noći koja mu je prethodila sadržane su u Božijoj pomoći muslimanskim borcima vojskom meleka. U noći uoči bitke, Božiji Poslanik je Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan bitke.  Historiografi su zabilježili precizne podatke o ovom sukobu.

31. 05. 2019. – Lejletul-Kadr

LEJLETU-L-KADR

Lejletul-kadr je noć utemeljena na Kur’anu i Hadisu. Najznačajnija je u godini stoga što je u njoj počela objava Kur’ana. Nije precizno naznačeno kada ona nastupa, ali se na osnovu Kur’ana i Hadisa pretpostavlja da je to 27. noći ramazana, a Bog najbolje zna.  Lejletul-kadr je noć određenja, noć sudbine. U njoj se određuje sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena vrijednost je “veća od hiljadu mjeseci u kojima nema takve noći”. To približno iznosi 83 godine, što je veći vremenski period od prosječnog ljudskog vijeka. Preporučeno ju je provesti u ibadetu. O njoj govori istoimena kur’anska sura (poglavlje): “Mi smo ga (Kur’an) počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr)

04. 06. 2019. – Ramazanski bajram, 1. dan

RAMAZANSKI BAJRAM

Ovaj bajram nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radošću obilježavaju završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe. U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: “Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije.” (Muslim) Izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, izuzev onih čije se izvršenje ne može odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima.  Osnova za utvrđivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg prenosi Enes: “Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: ‘Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom.” (Nesai i Ibn Hibban)  Bošnjaci drugi dan Ramazanskog bajrama obilježavaju kao Dan šehida, u spomen na sve hrabre i časne bosanske sinove koji su svojim životima štitili vjeru, čast, slobodu i dostojanstvo.

05. 06. 2019. – Ramazanski bajram, 2. dan

06. 06. 2019. – Ramazanski bajram, 3. dan

10. 08. 2019. – Dan Arefata – Uoči Kurban bajrama

11. 08. 2019. – Kurban- bajram, 1. dan

KURBAN BAJRAM

Kurban-bajram su dani u kojima muslimani kolju kurbane. Ovim činom potvrđuju vlastitu spremnost na žrtvu u ime Uzvišenog Allaha.  Prvi dan Kurban-bajrama počinje zajedničkim obavljanjem bajram-namaza: “Prvo što ćemo uraditi u ovom danu je da klanjamo bajram-namaz, a zatim ćemo se vratiti kućama i poklati kurbane. Ko tako uradi, postupio je po mome sunnetu.”(Buhari) Propis o klanju kurbana ima utemeljenje u Kur’anu:  إِنَّا أَعْطَيْنَاكَ الْكَوْثَرَ  “Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, فَصَلِّ لِرَبِّكَ وَانْحَرْ  zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, إِنَّ شَانِئَكَ هُوَ الْأَبْتَرُ   onaj koji tebe mrzi sigurno će bez pomena ostati.” ( El-Kevser, 1-3 ) Poslanik je u hadisu precizirao da “najbolji posao koji čovjek može za vrijeme Kurban-bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu. Kurbansko meso se dijeli na tri jednaka dijela, od kojih se jedna trećina dijeli siromašnima, druga rodbini i prijateljima, a treća zadržava za vlastite potrebe.

12. 08. 2019. – Kurban- bajram, 2. dan

13. 08. 2019. – Kurban- bajram, 3. dan

14. 08. 2019. – Kurban- bajram, 4. dan

31. 08. 2019. – Sa zalaskom Sunca nastupa Nova 1441. hidžretska godina

NOVA HIDŽRETSKA GODINA

Hidžra je preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Prema proračunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo počinjalo s radom nakon povratka sa hadždža. Era je, tako, započela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz (juli) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.

Pripremio: Galib Gicić

Izvor: Takvim i portali

Podeli