Evropa u strahu zbog Zaporožja: Da li bi Rusi namjerno izazvali nuklearnu havariju?

Evropa sa zebnjom prati dešavanja oko nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini koja je u posljednjih desetak dana, uprkos dramatičnim apelima međunarodnih organizacija i stručnjaka, bila na meti granatiranja i raketiranja.

Na pitanje čijeg, zaraćene strane imaju različite odgovore. Rusi tvrdi da to rade Ukrajinci, a Ukrajinci da je to djelo Rusa. Dvije strane krive jedna drugu za “terorizam”. Svijet, pak, krivi rusku stranu, koja od 4. marta fizički kontrolira nuklearku, ali u kojoj i dalje radi ukrajinsko osoblje, u uslovima koji su nepoznati.

No, ko god napadao najveći nuklearnu elektranu u Evropi i jednu od deset najvećih u svijetu, riskira katastrofu s razmjerama koje se teško mogu predvidjeti.

Nuklearna elektrana Zaporožje ima ukupni kapacitet od 6.000 megawatta. U njoj je šest reaktora iz sovjetske ere koji se hlade vodom, a koji sadrže uranij 235.

Mnogi stručnjaci mišljenja su da bi bilo kakva havarija koju bi uzrokovalo granatiranje, mogla značiti ponavljanje katastrofe iz Černobila iz 1986. godine, kada se oblak radijacije proširio na cijelu Evropu i izazvao dugoročne posljedice po ljude i okolinu.

‘Od Rusa ne treba čuditi ništa’

Upozoravaju i na to da katastrofu ne mora izazvati eksplozija, već je dovoljno da to bude i “obično” curenje radijacije koja bi se, zbog pozicije elektrane u srcu Evrope, mogla proširiti na čitav kontinent i uzrokovati posljedice koje zasad niko ne može tačno predvidjeti.

„Rusija sada koristi elektranu kao vojnu bazu iz koje napada Ukrajince, znajući da oni neće uzvratiti vatru kako ne bi slučajno pogodili reaktor ili visokoradioaktivni otpad u skladištima“, rekao je prije nekoliko dana američki državni sekretar Antony Blinken.

Ukrajinski operator nuklearnih elektrana Energoatom, pak, tvrdi da ruske snage na elektranu ispaljuju rakete i granate. Neke od njih navodno su oštetile nitrogensko-oksigensku stanicu i pomoćnu zgradu, što je dovelo do straha od curenja hidrogena i radioaktivnih supstanci, dok je bila visoka opasnost i od nastanka požara.

Šta se tačno dešava u Zaporožju, nije poznato, pošto Rusija ne dozvoljava međunarodnu inspekciju.

Denis Avdagić, politički i sigurnosni analitičar iz Hrvatske stava je da Rusija zloupotrebljava poziciju, što ga ne čudi.

„To nije iznenađenje ako gledamo čitavo njihovo djelovanje u Ukrajini. Morala nemaju, a poštovanja nekih ratnih običaja još manje. Ne ponašaju se kao zaraćena strana koja tretira drugu imalo pošteno. Imamo tu nesmiljeno granatiranje stambenih obekata, gađane su i uništene škole, bolnice, kazalište s civilima… Zašto bi iko sumnjao da neće zlorabiti položaj glede nuklearne elektrane. Ne treba se više čuditi tomu“, tvrdi Avdagić.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je na samom početku invazije na Ukrajinu stavio u pripravnost nuklearne snage svoje zemlje. No dok je na početku otvoreno prijetio onima koji bi se miješali u rat, naknadno je počeo davati izjave kako Rusija nema namjeru koristiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini.

Međutim, situacija na frontu, koja za Rusiju ne može biti zadovoljavajuća i događaji iz Zaporožja u kojima se, kako navode mnogi nezavisni izvori, ruske snage „igraju sa vatrom“; navode na pitanje da li bi Rusi u nekom razvoju događaja, nezadovoljni izostankom željenih rezultata u Ukrajini, ipak mogli posegnuti za nekom vrstom akcije sa nuklearnom pozadinom, bilo izazivanjem nesreće u Zaporožju za koju bi eventualno okrivili Ukrajinu, ili na neki drugi, direktniji način?

‘Evropljani na drugoj liniji udara radijacije’

„Nažalost, to se ne može isključiti, da Rusija namjerno izazove havariju. Ono što je sigurno je da Ukrajina ne bi dozvolila takvu tragediju jer joj to nije u interesu. Zašto uništiti nešto što je blizu vašeg doma?“, pita Avdagić.

„Cijela Ukrajina bila bi ugrožena, a Evropljani možda ne bi bili na prvoj, ali bi sigurno bili na drugoj liniji udara radijacije“, dodao je.

„Rusi, jednostavno, nemaju mjere. To područje su granatirali, a sjećamo se i da su u Černobil poslali nezaštićene vojnike i tamo kopali rovove, i to u kontaminiranom području. Znači, nemamo jedan ili dva, već desetke primjera koji govore da se radi o strani koja se uopće ne ponaša onako kako bi trebala jedna stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.”

“Eksplozija bi dovela do ogromne tragedije. Sjećamo se šta je bilo sa Černobilom. Sada, granatirati područje nuklearne elektrane je neshvatljivo, čak niti u situaciji u kojoj Rusima na terenu ide loše. Zato ne bih isključio niti mogućnost da sami izvrše detonaciju i taj događaj prilijepe navodnim teroristima“, priča Avdagić.

Šta bi moglo izazvati moguću havariju u elektrani? Mnogo šta. S obzirom da se radi o takvom postrojenju, i najmanje oštećenje moglo bi dovesti do lavine posljedičnih događaja koji bi rezultirali istim ishodom – katastrofom.

Neki stručnjaci mišljenja su da bi težina posljedica zavisila od toga na koji bi način došlo do eksplozije.

Eksplozija bi bila moguća da iz nekog razloga bude zaustavljeno hlađenje reaktora. U tom slučaju, reaktor se ne bi hladio, gorivo bi se topilo, pritisak bi rastao i posljedično tome, nastala bi eksplozija, kao i širenje radijacije iz postrojenja.

No, neki drugi tvrde da ne mora eksplozija biti ta koja bi nužno dovela do otpuštanja radijacije. Može to biti i izostanak snabdijevanja elektrane onim što joj je potrebno za siguran rad. Mogu to biti i loši uslovi u kojima ukrajinsko osoblje vodi operacije, “sa puškama nad glavama“.

‘Ne bi bilo gore od Fukushime ili Černobila’

Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško, za Al Jazeeru kaže da bi količina radijacije koja bi bila ispuštena u slučaju neke nesreće u Zaporožju, zavisila od niza parametara.

„Ukratko, niti jedna nuklearna elektrana, kao uostalom i bilo koji drugi civilni objekt, nije projektirana da izdrži neposredna ratna djelovanja. Drugim riječima, ako netko namjerno želi oštetiti nuklearnu elektranu, a na raspolaganju ima značajan vojni potencijal, jer se radi o organiziranoj vojnoj sili, on to može i učiniti. Međunarodne konvencije to priječe, ali priječe i rat, pa se on ipak događa”, kaže Medaković.

“Ukoliko dođe do oštećenja nuklearne elektrane do te mjere da se izgubi kontinuirano hlađenje reaktora, čak i kad je ugašen, može doći do oštećenja jezgre i nekog oblika istjecanja radioaktivnosti u okoliš. Kakvog, to ovisi o nizu parametara”, govori Medaković, ali ipak isključuje mogućnost da katastrofa bude veća od onih do sada zabiljeđenih.

“U svakom slučaju, ne bi bilo gore od onoga u Fukushimi. Nikako kao u slučaju Černobila”, dodao je.

“Kamo bi išao radioaktivni oblak, jako ovisi o meteorološkim uvjetima, no, uobičajeno, vjetrovi pušu prema istoku, znači prema Rusiji. Da li bi, onda, Rusija, namjerno nešto izazvala, to doista ne mogu reći”, kaže Medaković.

Avdagić tvrdi da bi se u ovoj kriznoj situaciji cijeli svijet morao ujediniti i reći Rusiji – dosta.

„No, tu nam treba i Kina. Da li je njima svejedno, jer je Zaporožje daleko od njih, ili imaju neke svoje imperijalističke planove, to je druga tema, no, situacija je jako opasna. Svi se nadamo da će biti dovoljno zrelog i normalnom promišljanja u Kremlju i da se neće dozvoliti katastrofa. Istina je da je nuklearna elektrana izgrađena drugačije nego stambeni objekti, da je sigurnija i otpornija, i da je ne može probiti obična  granata, no, ako ozlijedite ljude koji tamo rade ili infrastrukturu koja služi za sigurne operacije, onda bismo mogli doći u situaciju da je havarija neizbježna“, kaže.

AljazeeraBalkans