Nije se odustalo od projekta zbog kojeg je Karadžić osuđen

Radovan Karadžić je individualno presuđen u Hagu, ali on je presuđen kao predsjednik tvorevine koja je evidentno nastala na genocidu. Zabrinjava da bh. snage u BiH nikada, ni kroz parlament, ni kroz međunarodne institucije, nisu problematizovale nastavak postojanja tvorevine, čiji je kompletan državno vojno – politički vrh presuđen za genocid i najteže oblike zločina protiv čovječnosti.

 

Ovo je u razgovoru za Vijesti.ba upozorio Emir Zlatar, generalni sekretar generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca.

VIJESTI.BA: Gospodine Zlatar, kako ocjenjujete presudu Radovanu Karadžiću?

ZLATAR: Značajno je da je Karadžiću presuđeno po deset tačaka optužnice, posebno za genocid u Srebrenici. To je bilo i očekivano, nije mogao dobiti manju kaznu, niti je mogla biti preskočena bilo koja tačka optužnice u ranijim slučajevima u Haškom tribunalu. Dakle, to se očekivalo, jer je već u Hagu to postavljeno kao donja granica presude koja je izrečena Radovanu Karadžiću.

VIJESTI.BA: Osuđen je na 40 godina zatvora. Kako komentarišete visinu kazne?

ZLATAR: Uporedite zakonodavstvo bilo koje zemlje na svijetu sa tim. Da je u nekoj drugoj zemlji osuđen samo po tri tačke ove optužnice, od njih deset, to bi bila smrtna kazna, doživotna kazna ili više doživotnih kazni. Tu nema dileme. Mislim da je u slučaju određivanja visine kazne, odluka Sudskog vijeća nejasna. Dakle, nije jasno zbog čega Karadžić nije doživotno osuđen, ali to ćemo vidjeti u daljem procesu. Pretpostavljam da će biti žalbe i sa jedne i sa druge strane.

VIJESTI.BA: Genocid u Srebrenici je potvrđen ovom presudom, no to nije slučaj sa sedam drugih opština u BiH. Je li Vas to iznenadilo?

ZLATAR: Iskreno da kažem, očekivao sam da će biti osuđen i za genocid u sedam opština, osim Srebrenice. Osuđen je za zločine protiv čovječnosti u ovih sedam opština, što je takođe bilo u ranijim presudama u nekim slučajevima.

Mislim da je u ovoj tački Sudsko vijeće branilo institucije UN-a, a da nije dovoljno uzelo u obzir sve dokaze i činjenice, koje nedvosmisleno govore da je tu bila i genocidna namjera. Sudije ICTY-a UN nisu mogle u prethodnim postupcima, posebno u slučaju “Krstić”, koji su već presuđeni za genocid u Srebrenici, izbjeći tu činjenicu ne zbog toga što je Srebrenica bila zaštićena zona UN-a, već što je bila demilitarizirana. Zbog toga se nije mogla izbjeći presuda za genocid.

Da je kojim slučajem u Sarajevu, Goraždu ili nekim drugim mjestima došlo do demilitarizacije, te da su uške srpske snage i izvršile genocid, izgleda da bi to bio dovoljan razlog da se presuda za genocid donese i u ovih sedam opština. Očigleno je da su sudije branile sistem institucija UN-a, što je problematično sa stanovišta nezavisnosti Suda.

VIJESTI.BA: Presudom je utvrđeno da su zločini za koje je Karadžić osuđen bili počinjeni u okviru sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata. Kako to može uticati na presude u slučaju Šešelj i Mladić?

ZLATAR: Sasvim je jasno da oni koji su pobrojani u udruženom zločinačkom poduhvatu, već su obuhvaćeni ovom prvostepenom presudom Karadžiću. Ni za sam zločin genocida nemoguće je teretiti jedno lice. Zločin genocida je sistemski, planiran, organizovan, sa namjerom djelimičnog ili potpunog uništenja jedne etničke grupe. Dakle, za djelo genocida ne možete teretiti individualno, niti samo jedan čovjek može odgovarati za to, nego to mora biti udruženi zločinački poduhvat, kako je ovdje definisano. Možda je to i najznačajnija stvar dokazana u presudi Karadžiću.

VIJESTI.BA: Kako će se presuda Karadžiću odraziti na odnose u BiH?

ZLATAR: Prema mom mišljenju, mnogo ozbiljnija presuda je bila presuda Međunarodnog suda pravde  u Hagu u kojoj je Jugoslavija okrivljena za nesprječavanje genocida u Srebrenici, gdje je tačno definisano da su genocid počinili Vojska RS i MUP RS. Sama ta činjenica bila je dovoljan motiv da se RS, kao administrativna tvorevina u BiH, demontira.

Ovo je dodatni parametar. Karadžić je individualno presuđen u Hagu, ali on je presuđen kao predsjednik tvorevine koja je evidentno nastala na genocidu. Zabrinjava da bh. snage u BiH nikada, ni kroz parlament, ni kroz međunarodne institucije, nisu problematizovale nastavak postojanja tvorevine, čiji je kompletan državno vojno – politički vrh presuđen za genocid i najteže oblike zločina protiv čovječnosti. Dok se to temeljno pitanje ne riješi, o stabilnosti BiH se ne može govoriti.

VIJESTI.BA: Iz RS ističu da presuda ni na koji način ne može uticati na ovaj entitet, jer je RS dejtonska kategorija.

ZLATAR: Dejtonski sporazum je mirovni sporazum. Takvi sporazumi se potpisuju na određeno vrijeme ili sa određenim rokom trajanja, dakle ne mogu biti trajna kategorija. BiH je kao pravni sljedbenik međunarodno priznate Republike BiH je trajna kategorija. Prema tome, RS je ovih 20 godina opstala isključivo zahvaljujući željama da se stabilizuje stanje u BiH. No, sasvim je jasno da RS, odnosno takva tvorevina, ne može opstati, jer je kamen spoticanja stabilnosti i prosperiteta BiH.

Žalosno je da ključni ljudi političkih stranaka iz RS izlaze sa takvim stavovima. Oni kao da su bili na Aljasci od 1992. do 1995. godine. Bilo bi interesantno vidjeti da se pojavi nacionalsocijalistička partija Adolfa Hitlera i da njeni predstavnici sasvim normalno uđu u Evropski parlament.

Najproblematičnija stvar u svemu je što se nije odustalo od projekta zbog kojeg je Karadžić osuđen, zbog čega je kompletno rukovodstvo osuđeno, a to vojni i politički ciljevi SDS-a od devedesetih godina.

(Vijesti.ba)