ŠTA TURSKA ŽELI NA BALKANU?
–Jaka Turska je dobra za Balkan, a stabilan i prosperitetan Balkan je
dobar za Tursku i svijet.–
Odnosi Turske sa Balkanom i južnom Evropom oduvijek su bili interesantni za
neke. Šta Turska želi na Balkanu? Kakav je taj takozvani “veliki plan” za
region? Važan sastanak u Ankari koji je organizovala Turska uprava za
međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) ove sedmice pokušava dati odgovore na
ova pitanja. Nema potrebe za panikom: odgovori su dobri za sve.
Oni koji nikada ne prestaju izmišljati priče o turskoj politici na Balkanu
moraju znati šta Turska pokušava tamo da uradi. Dozvolite da vam to
predstavim u par primjera. Prvo, Turska deli zajedničku geografiju sa
Balkanom. Od kada se Balkan pridružio većem muslimanskom svijetu, Turci su
vidjeli ovaj region kao svoj dom. Ovdje su izgrađeni gradovi, putevi,
škole, bolnice, mostovi, džamije i tako dalje.
Različite nacije na Balkanu su Tursku i Otomansko carstvo posmatrale kao
dio iste geopolitičke imaginacije. Neki od ovih izraza mogu zvučati suviše
romantično ili idealistično, ali stvarnost je da su Turci, Albanci,
Bošnjaci i drugi izgradili kulturu i civilizaciju koja prevazilazi granice
regiona. Neki ne mogu proučavati i razumjeti osmanski kulturni, religiozni,
umjetnički i politički život bez priznanja velikog doprinosa književnih,
naučnih i političkih figura balkanskog porijekla.
Među mnogim drugim, turski nacionalni pjesnik Mehmet Akif Ersoy i istaknuti
turski pjesnik Yahya Kemal Beyatli bili su sa Balkana. Nekoliko ključnih
članova i osnivača Unije napretka i progresa bilo je i sa Balkana.
Šemsettin Sami, veliki lingvist i autor prvog velikog otomanskog rječnika,
porijeklom je iz Albanije.
Drugo, Turska ulaže u sve balkanske zemlje bez diskriminacije u pogledu
etničkih i / ili vjerskih identiteta. Turska vlada, državne banke, privatne
kompanije i nevladine organizacije sprovele su stotine projekata širom
Balkana i nastavljaju to da rade.
Poslednjih godina turske državne banke otvorile su nove filijale u
balkanskim gradovima i povećale kreditne linije za sve poljoprivrednike i
poslovne ljude. Turska izvozi stoku iz Bosne da pomogne poljoprivrednicima.
Autoput Sarajevo-Beograd će završiti turske kompanije i služiti kao “put
mira” na Balkanu.
TIKA je završila stotine malih i srednjih projekata u čitavom regionu koji
obezbeđuju povećanje kapaciteta pomoću tehničke pomoći. Turska istovremeno
pruža obuku i podršku sigurnosnim snagama nekoliko balkanskih zemalja. Na
kraju, ali ne i najmanje važno, Turska podržava proces pridruživanja
zemalja Balkana NATO i EU.
To je samo nekoliko primjera turskih političkih i ekonomskih angažmana na
Balkanu. Imajući ovo na umu, možemo sumirati tursku viziju Balkana u tri
glavna poglavlja: političku stabilnost, ekonomski razvoj i kulturološki
procvat.
Turska je podržala sve inicijative kako bi Balkan ostao politički miran i
siguran. Politička stabilnost regiona je od izuzetnog značaja ne samo za
Evropu već i za svijet. Nijedan konflikt, u svijetu međusobne zavisnosti
nije lokalni. Nasilje pomjera granice i može izazvati smrtonosne
posljedice. Stoga Turska razvija dobre odnose sa svim stranama kako bi
održala političku stabilnost i sigurnost za sve. Ekonomski razvoj je kamen
temeljac turske balkanske politike.
Pod njihovim pravim potencijalom, balkanskim zemljama su potrebne ozbiljne
i jednake poslovne mogućnosti, a ne odnosi zavisnosti. Turska je uložila i
ohrabrila privatni sektor da investira u sve oblasti, uključujući trgovinu,
finansije, komunikacije, infrastrukturu, građevinarstvo, energetiku i
poljoprivredu. Trenutno na stotine turskih kompanija posluje na Balkanu,
zapošljavajući hiljade lokalnih ljudi.
Treća dimenzija je kultura i umjetnost u kojima se turske i balkanske
tradicije spajaju u zajedničko naslijeđe. Osmanlije su izgradile mnoge
svoje velike arhitektonske radove u zapadnim zemljama carstva i to
uključuje južnu Evropu i Balkana.
Kulturološki procvat je ključan za pamćenje tradicije i prepoznavanje
realnosti modernosti. Jedno od njih ne mora biti alternativa drugoj.
Turski, bošnjački, albanski, makedonski, srpski, slovenački, bugarski i
grčki autori, pjesnici, slikari i drugi umjetnici mogu imati sjajnu
kulturnu i umjetničku tradiciju, mogu učiti jedni od drugih i stvarati
velika umjetnička djela spajanjem svojih različitih horizonata. Turska
podržava takve programe koji imaju za cilj stvaranje zajedničkog prostora
za razmišljanje i kreativnosti.
U tom kontekstu, Turska pruža školske stipendije za studente na Balkanu, a
stotine njih dobijaju dobro obrazovanje u Turskoj. Važnost vjerske nastave
se pojavljuje kada se uspjeh naša zemlje u borbi protiv ekstremnog
ekstremizma, radikalizacije i terorizma ozbiljno shvati.
Turska se protivi al-Kaidi i Daeshu svojom ideologijom i razumijevanjem
islama. Iako ove terorističke organizacije imaju neke članove u balkanskim
muslimanskim zajednicama, onu nisu mogli prodrijeti u društvo. Ali ovdje
čovjek ne može ne biti dovoljno oprezan. Zato Turska podržava obrazovne
programe koji će osigurati da se Islam pravilno podučava.
Druga opasnost na Balkanu je teroristička mreža FETÖ. S obzirom da
posjeduje neki kultni sistem verovanja, FETÖ predstavlja prijetnju ne samo
Turskoj već i balkanskim zemljama. Oni funkcionišu pod krinkom činjenja
dobrih usluga, obrazovanja i međureligijskog dijaloga i tolerancije, ali
svi trebaju znati njihovo pravo lice.
Oni se ne samo da su se infiltrirali u Turskoj državi, već su također
organizovali pokušaj državnog udara u Turskoj 15. jula. Oni su
prouzrokovali štetu islamu, koliko i terorističke grupe Al-Kaida i Deash.
Svi na Balkanu moraju biti oprezni kada je u pitanju prijetnja poput ove.
Cilj Turske na Balkanu nije tražiti uticaj, već osigurati političku
stabilnost, podstaći ekonomski razvoj i podržati kulturne i obrazovne
aktivnosti. Turska se suprotstavlja svim vrstama mikronacionalizma. Takođe
se protivi stranoj intervenciji. Nacionalna, lokalna i unutrašnja pitanja
treba voditi i pratiti lokalno stanovništvo i nadležne vlasti. Jaka Turska
je dobra za Balkan i stabilan i prosperitetan Balkan je dobar za Tursku i
svijet.
Izvor: DAILY SABAH
