Nakon čekanja od stotinu godina: Treba li Bošnjacima ovakva BANU?

Mnogo buke ni oko čega – tako bi se, nakon tri i po godine, moglo okarakterizirati postojanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Od pompezno najavljenog osnivanja, praćenog oštrim kritikama protivnika, na kraju nije ostalo gotovo ništa. Da nije bilo čestitog i vrijednog predsjednika BANU-a prof. dr. Ferida Muhića za ovu instituciju, na koju se “čekalo stotinu godina”, teško bi se moglo reći i da postoji. Nebrojenim saopćenjima akademik Muhić je reagirao na sve i svašta, podsjećajući tako javnost da BANU ipak daje znake života. To, naravno, nije ispunjavalo svrhu njenog osnivanja pa je i predsjednik Akademije prozvan da bi bilo bolje da je svojevremeno organizirao veliki naučni skup o popisu stanovištva nego što je čestitao reprezentativcima kvalifikaciju na Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Bošnjački intektualci, poput mr. Fatmira Alispahića, tvrdili su čak da BANU prerasta u velika sramotu i veliko razočarenje bošnjačkog naroda.

Akademija na papiru

– Ova institucija u koju su polagane velike nade, nije ništa uradila od svog osnivanja u junu 2011. godine. U međuvremenu bilo je desetine povoda da se BANU uključi, da nas predvodi, da nam objasni, a namjesto toga imali smo jednu mutavu i sramotnu šutnju, ocijenio je Alispahić.

Nezadovoljstvo neradom vladalo je i u samoj Akademiji, barem kod onih koji smatraju da BANU nije osnovana radi nečijeg paradiranja.

– Što zbog nedostatka materijalnih sredstava što zbog naše neorganiziranosti, BANU dvije godine skoro ništa ne radi i s BANU se samo jeftino paradira. U 2013. godini, npr., u HAZU su dnevno izdavali od 2 – 5 naučnih izdanja, u BANU za dvije godine nije izdato ni jedno! Zaključak: Bošnjaci još uvijek nemaju BANU, ili je imaju samo na papiru, kazao je akademik prof.dr. Ibrahim Pašić.

Prije nego je ostvarila bilo kakav uticaj u javnosti, BANU je dobila novog predsjednika, akademika Muhameda Filipovića. Za oskudnu aktivnost Akademije u mandatu profesora Muhića vjerovatno je najmanje odgovoran bivši predsjednik, koji je pišući saopćenja u ime BANU više djelovao kao njen portparol.

Jeste li čuli za BANU?

Je li Bošnjačka akademija dosad opravdala svoje postojanje najbolje se može ocijeniti podsjećanjem na razloge njenog osnivanja. A jedan od tih razloga bio je nerad i šutnja Akademije nauka Bosne i Hercegovine koja se “nije oglasila ni po jednom važnom društevnom pitanju”.

– Gdje je ta Akademija nauka i umjetnosti države BiH? Jeste li čuli da se ta Akademija u zadnje vrijeme oglasila o bilo kojem pitanju? Jeste li čuli da je državna Akademija bilo koga poučila nečemu, jeste li čuli da Akademija ima bilo kakav program ? Jeste li čuli da se Akademija bori za bilo koga, ne samo za bošnjački narod, nego za bilo koga? Dakle, pitanje državne Akademije uopće nije naše pitanje, to je stvar akademika koji mogu biti živi ili mrtvi. Ali ono što ja mogu da primijetim da ta Akademija naime postoji, ali ne vidim da ima bilo kakav uticaj u javnosti i da djeluje, kazao je dr. Mustafa Cerić, obrazlažući potrebu osnivanja Bošnjačke akademije pored državne ANU.

Svi zainteresirani vrlo lako mogu dati odgovore na pitanja: Jeste li čuli da se Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti u zadnje vrijeme oglasila o bilo kojem pitanju? Jeste li čuli da je BANU bilo koga poučila nečemu? Je li neko vidio da BANU djeluje i ima bilo kakav uticaj u javnosti?

Ili to nisu naša pitanja? Možda je BANU “stvar akademika koji mogu biti živi ili mrtvi”, kako reče dr. Cerić.

“Fenomen muftija”

Ispada da je jedini realizirani projekat BANU knjiga „Fenomen muftija“ o djelovanju sandžačkog muftije Muamera ef. Zukorlića. U Pazaru se anegdotalno prepričava da je tu knjigu u stvari napisao lično efendija Zukorlić, ali da mu je sugerirano da je još uvijek prerano za autobiografiju. Stoga je navodno odlučeno da će život i djelo pazarskog nacionalnog i vjerskog preporoditelja najbolje verificirati ime akademika Muhameda Filipovića.
Također, iz dijaspore dolaze sve glasnija negodovanja uz pitanje: „Gdje su nestale gomile novca koje su bivši reis Cerić i muftija Zukorlić sakupljali na ime novoosnovane akademije?“. Pouzdano doznajemo da je upravo to bio jedan od razloga zbog kojeg je Ferid Muhić dao ostavku. Kao i onaj da je muftija Zukorlić, kao generalni sekretar, “posve prisvojio pečat institucije”, da se time niti jedna Muhićeva ideja nije mogla realizirati, odnosno bilo mu je potpuno nemoguće institucionalno djelovati.

(H. D. / Faktor.ba)