EkologijaVesti

Klimatske promene – da li se krećemo zatvorenih očiju ka katastrofi

U toku je dvonedeljni sastanak Međuvladinog panela o klimatskim promenama. Ponovo se razmatraju scenariji za ograničavanje globalnog zagrevanja i smanjenje emisije ugljen-dioksida, posebno zbog posledica koje je izazvala pandemija kovida 19 i energetska kriza nastala usled rusko-ukrajinskog sukoba.

Svet se kreće „zatvorenih očiju ka klimatskoj katastrofi“, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, na konferenciji o održivom razvoju u Londonu.

Prema ciljevima svetske organizacije, neophodno je da se do 2030. godine smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte za 45 odsto, čime bi se ograničio porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

Emisija ovih gasova, međutim i dalje raste i temperatura je već porasla oko 1,1 stepen Celzijusa, a posledice su česti toplotni talasi, suše, oluje, poplave. Samo prošle godine globalna emisija ugljen-dioksida porasla je za šest odsto. Emisija potekla od upotrebe uglja je na rekordnom nivou.

Zbog teških klimatskih uslova 30 miliona ljudi je napustilo svoje domove, što je tri puta više od broja raseljenih lica usled sukoba. Ukrajinska kriza dodatni je izazov, jer cena energenata raste, a moguće sankcije na rusku naftu i gas, navelo bi mnoge zemlje da krenu u potragu za novim zalihama ovih energenata kako ne bi uvozile. Dodatno korišćenje nafte i gasa, a posebno otvaranje novih elektrana na ugalj ne odgovara klimatskim ciljevima.

S druge strane, bogate zemlje su u obavezi da obezbede novac, tehnologiju i znanje kako bi pomogli ekonomijama u usponu da eliminišu ugalj iz upotrebe. Primer za to je Južna Afrika koja je sa bogatijim zemljama obezbedila osam i po milijardi dolara, i za sebe i za druge, kako bi manje koristili ugalj za proizvodnju električne energije.

Niski ekološki standardi u sektoru transporta i industrije, loš kvalitet mazuta i spaljivanje otpada razlozi su zagađenja vazduha na Bliskom istoku i u severnoj Africi, što ih košta 123,4 milijarde evra godišnje, potvrđuje najnoviji izveštaj Svetske banke. U kombinaciji sa zagađenjem mora, posebno Mediteranskog, troškovi u Egiptu, Libanu, Jemenu iznose do tri odsto bruto domaćeg proizvoda.

Rešavanje energetske krize i oporavak od pandemije kovida 19, istovremeno su prilika da se zemlje usmere ka zelenoj ekonomiji, kao održivom obrascu rasta.

Izvor: RTS

Podeli