Akšam u ponoć! Lunarni sahat simbol Sarajeva

Sahat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu sa Baščaršije iz Londona su 1876. godine donijela dva sarajevska trgovca Hašim-aga Glodžo i Mehaga Hadžikapetanović.

Kazaljke i brojevi su pozlaćeni 1967. godine, nakon reparacije koju je uradio sajdžija, nekadašnji muvekit, osoba koja brine o satu i kuli Abdulah Kasumagić.

Sadašnji muvekit je Mensur Zlatar, koji više od pola vijeka navija sat. On je kazao da je Sahat-kula, vjerovatno, pravljena u 16. stoljeću, a da je prvi pisani trag iz 17. stoljeća.

– Spominje je Evlija Čelebija, turski putopisac koji je opisujući Begovu džamiju i objekte oko nje napisao da se sa zapadne strane džamije nalazi kula sa satom – navodi Zlatar.

Ističe da je prije londonskog mehanizma na kuli bio turski sat koji više ne postoji, a koji je sa Baščaršije odnesen u džamiju na Vratniku.

– Prvobitni sat je imao brojčanik samo na jednoj strani, okrenutoj prema džamiji, a ovaj drugi ima transmisiju koja omogućava kazaljke na sve četiri strane – dodaje muvekit sarajevske Sahat-kule.

Od 1967. godine, kada je sat popravljen i pozlaćen, o njemu je počeo brinuti Zlatar.

– Preuzeo sam dužnost da održavam, navijam sat i satni mehanizam na ovom specifičnom satu koji mjeri lunarno vrijeme, vjerovatno jedini na svijetu – naglašava Zlatar.

Pojašnjava da pokazivanje vremena po lunarnom kalendaru znači da u momentu zalaska sunca sat pokazuje 12 sati, po hidžretskom kalendaru, po kojem zalaskom sunca prestaje jedan datum i nastaje drugi.

S obzirom na to da dan traje duže, odnosno kraće uglavnom po jednu minutu, sat na Sahat-kuli je naštiman da u 24 sata brza ili kasni po jednu minutu, da se muvekit ne bi penjao svaki dan na 30 metara visoku kulu, do čijeg sata vodi 76 drvenih stepenika.

Zbog takvog pokazivanja vremena muvekitova obaveza prema satu je veća, a Zlatar navodi da osoba koja brine o satu mora biti blizu Sahat-kule, kao on, čija je radnja udaljena nekoliko metara.

Bez obzira na kompleksnost posla i penjanje na kulu, Zlatar kaže da mu služba muvekita mnogo znači.

– Više od pet decenija ovo radim tako da mi je ušlo u krv, emotivno mi znači, jedinstven je u svijetu, a i ovaj sat je u vlasništvu Vakufa koji je ostavio Gazi Husrev-beg – rekao je Zlatar.

Pojašnjava da je muvekit riječ nastala od turske riječi vakat, vrijeme.

U doba kada je pravljena Sahat-kula muvekit je imao mnogo značajniju ulogu nego danas, bio je sposoban da izračuna vrijeme i navije sat. Imao je primitivni instrument koji se koristio na brodovima, astrolabijum. Vrijeme akšama je određivao pomoću sjene i sunca, a ostale namaze prema akšamu.

Nakon toga je, razvijanjem moreplovstva, korišten sekstant, napredniji instrument za mjerenje. Taj instrument je sarajevska muvekithana također posjedovala i vrijeme je bilo lakše i preciznije određivati.

Sarajevska Sahat-kula nalazi se u blizini Gazi Husrev-begove džamije i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Prije 12 godina proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

RtvNp/Fena