Rekonstrukcija Hajdar-pašine džamije u bjelopoljskom selu Radulići trenutno je najbitniji projekat Islamske zajednice u Crnoj Gori i koštaće više od dva miliona eura, a džamija će biti vraćena u autentični oblik. Ipak, pojedini mještani tvrde da je na tom mjestu nekad bila pravoslavna crkva i groblje, što u Islamskoj zajednici demantuju, ističući da su to pokazala i arheološka istraživanja.
Na zahtjev Mešihata IZ od 16. 7. 2008. godine, broj 122/01 Polimskom muzeju Berane dato je ovlašćenje za ispitivanje ostataka džamije. Arheološka istraživanja su trajala 15 dana, po odobrenju Republilčkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Cetinje.
U izvještaju o arheoloških istraživanjima Hajdar-pašine džamije od 15. septembra 2008. godine detaljno su opisana sva artefakta i lokalitet ostataka džamije u Radulićima a radovima je rukovodio tadašnji direktor Polimskog muzeja u Beranama arheolog Predrag Lutovac.
U izvještaju Polimskog muzeja navodi se da je ‘džamija podignuta na sterilnom zemljištu, a u ispitanoj sondi nijesu konstatovani ostaci starijih objekata. Prošireni temelji džamije ukopani su do dubine oko 1,2 metra. Na temeljnoj stopi formiran je temeljni zid koji je pravilan i ravan sa spoljašnjim zidom džamije. Pod džamije u Radulićima građen je od kvadratno obrađenih fino upasovanih ploča, žutog laporca za razliku od bijelih mermernih ploča od kojih je rađen pod u neposrednoj blizini Crkve sv. Jovana Krstitelja u Crnči. Za gradnju džamije u Radiliću korišten je laporasti, lako obradivi sivi kamen ili neka vrsta škrljica, pa se može uočiti da su lica zidova i ćošnici fino obrađeni. Treba istaći da su svi crkveni objekti na ovom terenu u glavnom rađeni od tvrđeg plavičasto-bijelog krečnjaka, kojeg na ovom zdanju nema. Siga kao lakan, a čvrst građevinski materijal upotrijebljen je za izgradnju lukova, kupole i minareta, većih je dimenzija i konstruktivno prilagođen ili namenjski rezan na nekom od ležišta kojih ima dosta u neposrednoj okolini sela Radulići”, navodi se u nalazi Polimskog muzeja.
Prema tom dokumentu neosporno je da je Hajdar-pašina džamija u Radulićima porodično vakufsko zdanje podignuto krajem 17. vijeka, sa ovim vrhunskim odlikama arhitekture toga doba.
“Imajući u vidu da se radi o jedinstvenom arhitektonskom spomeniku, neophodno je da ga zakonom zaštiti i preduzeti neophodne mjere zaštite da se ovaj spomenik sačuva od daljeg urušavanja i destrukcije”, zaključio je Lutovac.
Naučni savjetnik Arheološkog Instituta u Beogradu dr Marko Popović, tvrdi da je džamija izraziti primjer spomeničkog nasljeđa osmanske epohe.
“Na osnovu uvida u stanje na lokalitetu Radulići možemo iznijeti sljedeće mišljenje: džamija o kojoj je riječ predstavlja manje jednokupolno zdanje, veoma zanimljive konstrukcije koje je u tom smislu jedinstveno u ovoj regiji. U pitanju je porodično vakufsko zdanje podignuto krajem 17. vijeka u svim vrhunskim odlikama osmanske arhitekture toga doba. Posmatrano u tome kontekstu, ruševina džamije u selu Radulići predstavlja izraziti primjer spomeničkog nasljeđa osmanske epohe, te bi kao takva ispunjavala sve uslove za proglašenje spomenika kulture”, naveo je Popović.
Episkop budimljansko – nikšićki Srpske pravoslavne crkve Metodije Televiziji Vijesti je rekao da će inicirati sastanak sa Islamskom zajednicom na kome će iznijeti svoj stav o rekonstrukciji.
Preuzeto: Vijesti.me
Sezona u dvorani donela je mladim Pazarcima brojne rekorde i medalje sa domaćih i balkanskih…
U nedelju, 19. maja u Opštoj bolnici i Domu zdravlja Novi Pazar u periodu od…
Učenici novopazarske Ugostiteljsko-turističke škole osvojili su prvo mesto i novčanu nagradu od 600 evra za…
Učenica srednje Medicinske škole "Dva heroja" Nejla Avdović osvojila je drugo mesto na nedavnom državnom…
Promena vremena doprinela je da se poveća broj pacijenata, sa virusnim infekcijama, posebno onih sa…
Povodom Nedelje zdravlja usta i zuba, koja se organizuje treće nedelje maja poslednjih 20 godina,…