Dželal Hodžić rođen je 1985. godine u Skoplju, u kojem i živi. Diplomirao je žurnalistiku. Objavljivao je kolumne i analize u najčitanijim nedjeljnim i dnevnim novinama, kao i portalima u Makedoniji. Dugo je bio aktivan u nevladinom sektoru, a trenutno je na poziciji zamjenika direktora vladine Agencije za ostvarivanje prava zajednica. U političkim stavovima snažno se zalaže za evroatlantske integracije, kako Republike Sjeverne Makedonije, tako i Bosne i Hercegovine.

Prije nekoliko dana imenovan je na poziciju predsjednika Stranke demokratske akcije Sjeverne Makedonije. Hodžić za Stav govori o položaju Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji, stanju i perspektivama Stranke demokratske akcije u ovoj zemlji, mladim Bošnjacima…

STAV: Duže vrijeme kroz različite aktivnosti imate priliku analizirati položaj nacionalnih manjina u Sjevernoj Makedoniji. Kako ocjenjujete trenutni položaj Bošnjaka i šta konkretno treba učiniti da on bude bolji?  

HODŽIĆ: Bošnjačka zajednica je integrirana u makedonskom društvu, pa kao takva dijeli sudbinu s ostalim zajednicama u Republici Sjevernoj Makedoniji. Što se tiče Ustava i zakona, slobodno se može reći da su ciljevi bošnjačke zajednice ostvareni. Bošnjaci kao zajednica pomenuti su u preambuli Ustava. Zakonom je regulirano da je 28. septembar nacionalni praznik Bošnjaka, imamo pravo na obrazovanje na bosanskom u osnovnim školama. U javnom servisu imamo televizijsku i radijsku redakciju. U makedonskom Sobranju, državnom parlamentu, usvojena je Rezolucija o genocidu u Srebrenici, na zahtjev Evropskog parlamenta, ispred nekih općina stoje i bošnjačke zastave, a u nekim je bosanski usvojen kao jedan od službenih jezika. Kada vadimo dokumente, pasoš, ličnu kartu i vozačku, pored makedonskog jezika, stoji i opcija da vam podaci mogu biti i na bosanskom. Znači, što se tiče Ustava i Zakona, mi u ovom dijelu nemamo problema.

Posebno ću naglasiti da je Republika Sjeverna Makedonija postavljena kao građanska država i da se Bošnjaci u njoj, s tog aspekta, osjećaju komotno i da je osjećaju kao svojom državom.  Ono što se treba i mora popraviti jeste praksa tih prava koje imamo po Ustavu i zakonima. Nabrojat ću vam nekoliko primjera: Bošnjaci su na polovini što se tiče prava pravične i ravnomjerne zastupljenosti u državnoj administraciji. Imamo velike izazove u obrazovnom procesu, s jedne strane država treba dati veće napore da se stvori kadar koji će predavati na bosanskom, a s druge, treba se dodatno podići svijest u samoj bošnjačkoj zajednici da je zbog samih nas bolje da djeca iskoriste priliku i uče na bosanskom. U javnom servisu treba unaprijediti redakcije i stvoriti im tehničke i logističke uvjete za bolji rad. I tako dalje u svakoj oblasti, popraviti stanje svoje zajednice, a sve to prema postojećim zakonima.

STAV: Kako su Bošnjaci organizirani u Sjevernoj Makedoniji? Sarađuju li dovoljno s maticom Bosnom i Hercegovinom, ali i s ostalim domovinskim zemljama Bošnjaka?  

HODŽIĆ: U svim oblastima društva imamo istaknute pripadnike bošnjačke zajednice koji su poznati profesionalci u svojim oblastima, od biznis-sektora, preko kulturnih radnika, žurnalistike, sporta, pa sve do umjetnosti. Nekako nam bolje ide individualni nego zajednički rad. U političkom smislu, Bošnjaci ovdje u ovom momentu imaju dvije stranke, SDA i BDS. Prva i najstarija bošnjačka stranka jeste SDA, koja ove godine krajem oktobra zaokružuje 30 godina političkog djelovanja. Nakon SDA, formiralo  se i gasilo još nekoliko političkih stranaka koje imaju prefiks bošnjačka. U zadnjim godinama dobar trend imamo u nevladinom sektoru, koji je iznjedrio nekoliko aktivista koji su utjecajni u zajednici, no imamo i primjera da je nekoliko aktivista izuzetno utjecajno općenito u makedonskom društvu. Saradnja s matičnom državom Bosnom i Hercegovinom oduvijek postoji, a razvoj interneta i saobraćaja dao je dodatni kvalitet. Postoji saradnja i s Bošnjacima u regiji i u dijaspori. Svakako, to treba njegovati i tražiti forme da se sve to razvija još brže i još više. Posebno nam je važna pažnja najvećih političkih predstavnika Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine. Mi iz Sjeverne Makedonije pratimo društvena i politička zbivanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji gdje žive Bošnjaci. Imamo potencijala da jedne druge pomažemo mnogo više u svojim zajedničkim ciljevima, da razvijamo još kvalitetniju saradnju između nas, to je jedna od glavnih obaveza naše generacije.

STAV: Prije nekoliko dana imenovani ste za predsjednika Stranke demokratske akcije Makedonije. U kakvom se stanju danas nalazi SDA Makedonije i koliko ona može imati utjecaja na političke procese u Sjevernoj Makedoniji?  

HODŽIĆ: SDA je najveća i historijski najvažnija politička stranka Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji. Ove godine navršava se 30 godina njenog političkog djelovanja, uz mnogo uspona i padova. Da na jednom mjestu skupite staž svih drugih bošnjačkih političkih stranka, koje su se nakon SDA formirale i gasile, nemaju rezultat koji ima SDA u integraciji Bošnjaka u makedonskom društvu. Svakako, u tih 30 godina bilo je puno problema i grešaka, ali nikad nije bilo velike greške u strateškom ili ideološkom smislu važno za Bošnjake u Sjevernoj Makedoniji, ali i regiji. Prvaci SDA Makedonije vratili su ponosno ime Bošnjak, kao i ime bosanskog jezika, na popisu 1994. godine u Makedoniji. To je bio preduvjet da danas budemo dio Ustava države. U to vrijeme je bila velika bitka s dijelom zajednice koji su sebe nazivali muslimanima s velikim “M”, imali su otpor prema imenu Bošnjak. Danas taj problem, hvala Bogu, ne postoji.

Prvaci SDA Makedonije su se najviše brinuli o našim izbjeglicama koje su se našle u Makedoniji nakon početka rata u Bosni i Hercegovini. Prvaci SDA Makedonije  održavali su vezu s Bosnom, političkim Sarajevom i Sandžakom u najtežim trenucima. SDA Makedonije je otvorila prostor Bošnjacima u institucijama države. Dugogodišnji predsjednik SDA gospodin Avdija Pepić je oficijelni podnosilac Rezolucije o genocidu u Srebrenici u makedonskom parlamentu. Ogroman je broj strateški važnih stvari za bošnjačku zajednicu u Sjevernoj Makedoniji i za bošnjački narod u regiji koje je uradila SDA Makedonije. Došlo je vrijeme za smjenu generacije u SDA Makedonije. Pandemija virusa korona i protokoli zahtijevali su da sve prođe u manjem kapacitetu, ali prvom prilikom SDA Makedonije pokazat će da je i dalje najveća snaga bošnjačkog naroda u Sjevernoj Makedoniji.

U ovih 30 godina SDA je imala ciljeve za integraciju Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji. Kad se povuče crta, možemo reći da su ti ciljevi ostvareni. Moja generacija Bošnjaka ispred sebe postavlja cilj, pored brige o bošnjačkoj zajednici, da u svim segmentima mijenjamo društvo nabolje. Tako da će SDA Makedonije na sljedećim redovnim parlamentarnim izborima izaći s programom koji nudi rješenja društvu u poboljšanju statusa bošnjačke zajednice i svih građana, ali i nova rješenja u obrazovnom sistemu, ekonomiji, ekologiji, kulturi, u svim oblastima važnim za razvoj makedonskog društva. Nadam se da ćemo biti uspješni kao generacija ispred nas. Ambicije i elan za rad su s nama.

STAV: Koliko su mladi Bošnjaci i Bošnjakinje u Sjevernoj Makedoniji zainteresirani za političko djelovanje?  

HODŽIĆ: Nažalost, nisu dovoljno. Mladi ljudi su u velikoj apatiji i veliko je iseljavanje aktuelno trenutno. To je veliki problem i kod svih ostalih na nivou države, ali i u samoj regiji. Kod mladih se mora podići svijest da se moraju baviti politikom, jer kad se oni ne bave politikom, politika se onda bavi njima.

STAV: Nedavno nas je napustio nekadašnji predsjednik SDA Makedonije dr. Rizvan Halilović. Bio je istaknuti aktivista na polju povezivanja Bošnjaka. Kakve uspomene Vas i Vašu porodicu vežu za rahmetli dr. Halilovića?  

HODŽIĆ: Dr. Rizvan Halilović je s tom ekipom SDA Makedonije, zajedno s Avdijom Pepićem, Šefkom Drndarom i mojim ocem, odigrao ključnu bitku da se vrati nacionalno ime Bošnjak na popisu 1994. godine. On je, kao što sami znate, preživio golgotu i  politički progon. Pamtim ga kao prijatnog čovjeka kada su dolazili kod mog oca u skromnoj kući u kojoj sam rastao. Pamtim i period kada je iz Makedonije otišao za Tursku. Halilović je sa svojim stranačkim prijateljima dijelio sudbinu mnogih SDA-ovaca, koji su bili protivnici tadašnjeg režima Slobodana Miloševića, koji je imao svoj utjecaj u svim republikama bivše Jugoslavije.

STAV: Sjeverna Makedonija prošlog mjeseca obilježila je 20. godišnjicu Ohridskog sporazuma, koji je okončao ratne sukobe između Makedonaca i Albanaca. U kojoj se mjeri danas osjećaju posljedice iz 2001. godine?  

HODŽIĆ: Ohridski sporazum je inkluzivni faktor makedonskog društva. On je doprinio da Sjeverna Makedonija uđe u NATO i dobije kandidatski status za članstvo u EU. Uklonio je diskriminaciju nad Albancima, a donio vidljivost i ostalim zajednicama u makedonskom društvu. Ohridski sporazum nije savršen, ali je u suštini doprinio i dosta za demokratizaciju našeg društva. Garanti ovog sporazuma jesu SAD i EU. Ovaj sporazum je pozitivni element u makedonskom društvu. Danas glavni problem makedonskog društva su ekonomija, standard, borba protiv korupcije i blokirano proširivanje u Evropsku uniju, ali hvala Bogu, nemamo etničkih tenzija i problema koji su dugo godina bili prisutni.