Svetu preti nova naftna kriza?
Oseka epidemije korone u svetu diže tražnju za teÄnim zlatom, dok naftaÅ”i pred globalnim āzelenim pritiskomā najavljuju smanjenje proizvodnje.
Svetske cene barela zabeležile su ove sedmice uspone kakvi nisu viÄeni od aprila 2019 (brent je u sredu koÅ”tao 74,04 dolara), odnosno oktobra 2018. godine (istog dana laka teksaska nafta stajala je 72,19 dolara), ali uzlet nije trajao dugo. Isti barel 48 sati kasnije, juÄe ā ābrentā je koÅ”tao 72,44 dolara, dok je merno bure lake teksaske nafte kupovano za 70,51 dolar.
VodeÄi svetski trgovci naftom (āVitolā, āTrasfiguraā, āGlenkorā) i ameriÄka investiciona banka Goldman Saks procenjuju da bi cena barela do kraja 2021. mogla dostiÄi vrednost od 100 ameriÄkih dolara (nezabeleženu od 2014), prenosi londonski āFajnenÅ”el tajmsā.
Vrtoglavi skok mogao bi se oÄekivati i bez obzira na najnoviju najavu radikalnih mera ameriÄkih Federalnih rezervi (o postepenom ukidanju monetarne politike za sanaciju posledica korone), kao i na signal da bi iranska nafta, u sluÄaju moguÄeg nuklearnog dogovora grupacije ā5+1ā, zajedno s libijskim crnim zlatom uskoro mogla da preplavi tržiÅ”te.
Najpre, zbog veÄ vidljivih znakova naglog rasta tražnje nafte i njenih derivata ovog proleÄa ā s masovnom vakcinacijom, rastom privrednih aktivnosti u brojnim zbog korone prezaduženim zemljama i povratkom sezone turistiÄkih putovanja Å”irom sveta. NaftaÅ”i istovremeno tvrde da postoje sistemski razlozi zbog kojih bi nafta u ovoj deceniji mogla biti samo sve skuplja.
āBarel bi mogao dostiÄi i cenu od 130 dolara, ali bi ona ona mogla da padne i na 35 dolara. Razlog je jednostavan: momentalna dekarbonizacija (smanjenje emisije ugljenika) ā koja sve viÅ”e deluje kao globalni druÅ”tveni imperativ ā riziÄna je i nije moguÄa. Spomenuti raspon cene zavisiÄe od toga sa Äime se prvo suoÄimo: s vrtoglavim skokom tražnje ili s rastom investicija u naftnom sektoru. Ta neizvesnost uticaÄe na to da cena barela u sledeÄih nekoliko godina posle korone bude ekstremno promenljivaā, ocenio je u Äetvrtak, Vilijam Rid Drugi, izvrÅ”ni direktor ameriÄke kompanije āKaslton komoditis interneÅ”enelā, tokom globalne konferencije o sirovinama u organizaciji londonskog āFajnenÅ”el tajmsaā.
Globalni trgovci naftom o frontalnom pritisku āzelenihā aktivista svih profila (od deoniÄara naftnih kompanija i vodeÄih banaka, do omladine zabrinute za svoju ekoloÅ”ku buduÄnost) da se hitro sprovede dekarbonizacija sveta, misle sliÄno kao i āOPEK-u plusā, petro-udruženju koje isporuÄuje 40 odsto crnog zlata na tržiÅ”tu.
To je jedno ātralalaā. Tim reÄima se Abdulaziz bin Salman, saudijski ministar energetike, nedavno osvrnuo na upozorenje MeÄunarodne agencije za energiju (IEA), da eksploatacija i razvoj novih naftnih buÅ”otina i nalaziÅ”ta prirodnog gasa treba ove godine da budu obustavljeni ako svet želi da postigne da do 2050. godine nema emisije Å”tetnih gasova.
Sedam dana kasnije (11. juna), ista IEA objavila je da Äe āsvetu biti potrebno mnogo viÅ”e nafte od petro-udruženja āOPEK plusā, buduÄi da se globalna tražnja barela vraÄa na koliÄine od pre koroneā. Proletos, odlukom koja je iznenadila svet, āOPEK plusā je ā zbog nejasnog toka globalnog privrednog oporavka ā odluÄio da do aprila 2022. na svojim lagerima zadrži, i tržiÅ”tu tako uskrati, skoro Å”est miliona barela proizvedene nafte dnevno.
U meÄuvremenu, i Rijad i Moskva, dva kljuÄna aktera unutar āOPEK-a plusā ubeÄeni su da IEA, u jeku globalne pomame za obnovljivom energijom, ne barata danas dobrom raÄunicom kad je reÄ o svetskoj proizvodnji i potroÅ”nji nafte do sredine veka.
āNema sumnje da je āzelena energijaā neophodna, kao i āzelena agendaā, jer to javnost zahteva. Trebalo bi ipak razjasniti kojim resursima se to može ostvariti, ko Äe to da plati, koje tehnologije i prilike nam stoje na raspolaganju, da bismo mogli da reÅ”avamo zaostale probleme koji joÅ” Äekaju na reÅ”avanjeā, izjavio je ruski ministar energetike Aleksander Novak u pripremama za samit āOPEK-a plusā 1. jula.
UoÄi tog skupa Saudijska Arabija i Rusija veÄ su najavile da Äe paralelno raditi na dva fronta: daljih investicija u naftnoj industriji i proizvodnji prirodnog i teÄnog gasa, kao i na obnovljivim izvorima energije.
āSaudijska Arabija proizvodi naftu i gas po niskoj ceni i proizvodi obnovljivu energiju. PodstiÄem svet da prihvati kao realnost da Äemo mi biti pobednici u svim tim aktivnostimaā, poruÄio je Abdulaziz bin Salman, ministar energetike Saudijske Arabije.
Izvor: Vesti online
Foto: pixabay.com