SvetVesti

Napadi na civile u Mijanmaru mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti

Visoka komesarka za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) Michelle Bachlet podsjetila je kako su nastavljeni napadi koje mijanmarska vojska i budistički ekstremisti izvode na muslimane u Arakanu, te da bi pojedini ovi napadi mogli predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Bachelet je na 45. zasjedanju Vijeća UN-a za ljudska prava koje je počelo jučer u Uredu UN-a u Ženevi, predstavila izvještaj o Mijanmaru.

Navela je kako su muslimani u Arakanu i druge etničke grupe pogođene oružanim sukobima koji i dalje traju u Arakanu i Chinu te da dolazi do teških povreda ljudskih prava među kojma su nestanci civila, proizvoljna pogubljenja, masovna raseljavanja civila, proizvoljna hapšenja, mučenja, stradanja tokom lišavanja slobode i uništavanje civilne imovine.

“Nastavljaju rasti stradanja civila. U pojedinim situacijama, civili bivaju neselektivne mete ili je vidljivo da su na njih izvedeni napadi. Ovo može predstavljati ratni zločin pa čak i zločin protiv čovječnosti”, mišljenja je Bachelet.

Pozvala je Generalnu skupštinu UN-a i Vijeće za ljudska prava da odgovorni za zločine u Mijanmaru izađu pred lice pravde.

”Međutim, nažalost, o ovom pitanju nisu poduzeti konkretni koraci. Nacionalne inicijative tajnih i odabranih vojnih sudova i nacionalne Istražne komisije s nedovoljne i ispod međunarodnih standarda”, navela je Bachelet.

Podsjetila je na postojanje satelitskih snimaka na kojima je vidljivo kako su zapaljena pojedina područja na sjeveru Arakana te da ih svjedoci smatraju uznemirijućima. Pozvala je i na pokretanje nezavisne istrage kada je riječ o snimcima.

Dvojica pripadnika mijnamarske vojske prošle sedmice su priznala da su ubijala muslimane iz Arakana, ukopavali ih u masovne grobnice i silovali žene.

Rohingya muslimani, koje je UN opisao kao najugroženiju nacionalnu manjinu u svijetu, suočavaju se sa sve većim progonima od napada iz 2012. godine.

Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta 2017.

Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohingye.

Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela. Prema podacima UN-a, od augusta 2017. iz te regije je više od 900.000 muslimana izbjeglo u susjedni Bangladeš.

Podaci navdeni u izvještaju Međunarodne razvojne agencije u Ontariju objavljeni u augustu 2018., pokazuju kako su pripadnici mijanmarske vojske od 25. augusta 2017. usmrtili najmanje 24.000 muslimana iz Arakana. Ujedno, 34.000 ljudi je bačeno u vatru, a opljačkano 114.000 muslimana. Pripadnici vojske su silovali oko 18.000 žena.

Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava objavljenim sateltiskim snimcima dokazale su da je uništeno na stotine sela.

UN i mnoge međunarodne organizacije nasilje nad muslimanima iz Arakana nazivaju ”etničkim čišćenjem“ ili ”genocidom”.

Anadolu Agency

A. N.

Podeli