DruštvoVesti

Pčele na rubu totalne gladi i biološkog opstanka

Pčelinja društva širom zapadnog Balkana posljednjih mjeseci na žestokim su udarima zbog nestabilnog vremena, primijećeni su veliki gubici zajednica, a nedostaci voćne i paše bagrema dodatno usložnjavaju situaciju.

Kako je za Al Jazeeru rekao predsjednik Saveza udruženja pčelara Kantona Sarajevo Samir Omerović, pčele su nakon pogodne zime imale dobar proljetni razvoj tokom februara i marta da bi potom uslijedili problemi.

“Druga polovina aprila i gotovo čitav maj, zbog izuzetno lošeg vremena, stalnih kiša i niskih temperatura, uzrokovali su totalni zastoj u razvoju. Izostala je najvažnija pčelinja razvojna paša: voćna. Umjesto da idu ka kulminaciji razvoja i budu spremne za prvu nadolazeću glavnu pašu bagrema, društva su padala u stagnaciju da bi polovinom maja bila dovedena na rub totalne gladi i biološkog opstanka”, kaže naš sagovornik i dodaje da takvu situaciju ne pamte ni najstariji pčelari našeg podneblja.

“Umjesto da se sakupljaju značajniji viškovi meda, pčelari su se borili hraneći pčele za njihov goli opstanak. Možemo slobodno reći da je maj 2019. bio najgori u razvoju pčela i pčelarstva Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko decenija.”

Iz jednog klimatskog ekstrema ušlo se u drugi, pa je period niskih temperatura brzo zamijenio period visokih, koji na sličan način dovodi u pitanje biološku održivost  pčela.

Nestanak pčela dovodi do gladi i ratova

Problemi sa pčelama ugrožavaju cijeli sektor poljoprivrede.

“Pčele oprašuju ogromnu većinu poljoprivrednih kultura i čovečanstvu direktno donose svaki treći zalogaj hrane. Kada bi pčele nestale, zbog poremećaja koje bi to izazvalo u biodiverzitetu, poremetio bi se lanac ishrane i nestao bi već za nekoliko godina i svaki drugi zalogaj hrane koji jedemo, što znači da bi zavladala glad i ratovi zbog hrane”, ističe predsjednik SPOS-a Živadinović.

“Koliko su pčele važne pokazao je najbolje ‘živi’ eksperiment u kineskoj provinciji Sečuan, gde su insekticidima pobili pčele i sada se Kinezi veru po drveću i ručno oprašuju voće jer pčela i divljih oprašivača nema.”

“Vjerovatno ćemo ove godine imati znatan deficit u proizvodnji meda, što će se osjetiti na čitavom tržištu Bosne i Hercegovine. Ovakve ekstremne promjene tokom ljeta, ako se održe, jedan su od vrlo rizičnih scenarija koji bi pčelarstvo u Bosni i Hercegovini mogao baciti na koljena s nesagledivim posljedicama u bližoj budućnosti”, ističe Omerović.

Elementarna nepogoda

Teška je situacija i u Srbiji. Nedavno je Izvršni odbor Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) proglasio elementarnu nepogodu tokom perioda cvjetanja bagrema.

Aljazeera Balkans

A. Ni.

Podeli