Nedimović: Načelno dogovorena cena maline od 139,3 dinara
“Da bi sve funkcionisalo kako treba neophodno je da bude preko 12 tona po hektaru, da bi moglo u svakom trenutku da se kaže da spram prinosa može dobro da se zaradi”, dodao je ministar.
Objasnio je da se priprema rejonizacija Srbije kako bi mogle da se daju subvenicije tamo gde to ima smisla.
“Tamo gde klimatski, geografski, tradicionalni uslovi kažu da tu treba da se radi, da tu usmerimo i subvencije da bude najveći i kvalitet i proizvodnja”, rekao je Nedimović.
Istakao je da su podaci o troškovima transprentni i dostupni na sajtu Ministarstva poljoprivrede.
“Tačno se zna šta ulazi u strukturu troška, šta je to što jednog proizvođača košta da bi proizveo kilogram maline”, rekao je Nedimović i dodao da u ovom trenutku 72 odsto troškova odlazi na radnu snagu.
Sa modernizacijom, uvođenjem novih tehnologija, novih sorti i novih načina obrade možemo da snižavamo te troškove kako bi ljudi koji se bave proizvodnjom maline mogli što više da zarade, istakao je ministar.
Većina malinu proizvodi na maloj površini
Naveo je da 59.000 gazdinstava u Srbiji poseduje do hektar maline.
“To govori da jako puno ljudi proizvodi na maloj površini. Ono što je dobro u celoj toj priči je da jedna porodica može to da obere, njena zarada može biti mnogo veća od nekih 10, 20 donara po kilogramu”, rekao je ministar.
Ukazao je da je sazrela svest svih da mora da se udružuju i da je neophodno učešće svih u procesu.
Naveo da je Srbija prošle godine izvezla 108.000 tona maline, 2017. je izvezla 90.000 tona, a 2016. godine 82.000 tona.
Izvor: Nova ekonomija